Profesori chat.vrt.com u e2s01

Vakcinacija i pandemija, teorija zavjere i kako ih pobijediti?, tema je kojom su profesori otvorili diskusiju.  Maja Ljubović  govorila je posljedicama i procesima koji su uslijedili, i kao najoštriju – navela je nepovjerenje u sistem. Profesori su mišljenja da je vakcinacija neophodna i da je nauka, generalno ona u koju trebamo ulagati u vrijeme krize. Budući da je sama vakcina još uvijek nedovoljno istražena, Damir Šabotić ističe da razumije ljude koji još uvijek ne žele da se vakciniraju i nije zagovornik prislinog vakciniranja. Najveći izazov je naći sredinu između dvije fobije. Teorije zavjere, naglašava Šabotić trebamo razmatrati u okviru naučnih dokaza, razmisliti da li je nešto naučno dokazano? Profesorica Dženeta Ajanić govorila je važnosti educiranja, ali i o podizanju svijesti o nužnosti vakcinacije, te je spomenula primjer voditelja na medijskim javnim servisima u susjednoj Hrvatskoj, koji nose bedževe i na taj način podižu svijest gledateljima o vakciniranju. Objasnila je i zašto je bilo moguće u tako kratkom periodu razviti vakcinu, naučne metode su postale brže i period od godinu dana koje je bilo potrebno za razvoj vakcine, ne treba da ide u prilog teorijama zavjere. Jasno je da vakcinacija nije samo zdravstveni, nego i politički element, dodaje Zubić, a to je uvijek povezano sa ekonomskim ciljem. Zubić smatra da je najveći problem, ukoliko ne pristanemo na vakcine, ne samo što nećemo moći ići negdje, nego ni nama niko neće moći doći.

Učenje i poučavanje, drugi standard nastavničke profesije, nešto je što nastavnici misle da poznaju. Prvo, ne treba očekivati da će nastavnik znati odgovoriti na sva pitanja; ali je polaznica stvoriti prostor za učenje i poučavanje, Ajanić je govori da je to često nemoguće jer još uvijek imamo profesore, pasivne agresivce, koji su skloni da povise ton i na taj način održavaju autoritet, ili oni koji pričaju jako tiho kako bi pažnja bila usmjerena na njih. Ali tada je učionica napeta, a djeca trebaju prostor u kojem su učenici slobodni da pitaju, misle i sami donose zaključke. Onaj koji poučava, treba i da uči, naglasio je Šabotić, osvrćući se na aktuelna jezička pitanja, i dodao da je novim generacijama potrebno pristupiti drugačije. Zubović je ukazao na to da postoje nastavnici koji strahopoštovanje prikrivaju svoju neinformiranost. Ljubović je govorila o generacijama i generacijama nastavnika koji nisu naučili kako se uči. Ispričala je primjer kako još uvijek imamo nastavnike koji uče djecu da se uči tako što se lekcija podvuče tri puta, jednom se podvuče šta je bitno, a treći put lekcija ispriča bez gledanja. Mi više od svega moramo poznavati svoju djecu, ustaknula je Ljubović, a Ajanić je dodala da uloga nastavnika više nije ista – nastavnik mora fokus staviti na vještine koje razvija kod učenika i kako oni to mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Šabotić je govorio o funkcionalnom znanju, i ukazao i da i nefunkicionalno znanje je potrebno i upotpunjuje ličnost. Kao profesor jezika i književnosti, iznenađuju ga zreli učeničkih radovi, pismene zadaće i to je jedan od načina da čujemo mišljenje učenika. Učenike je važno naučiti da mišljenje potkrijepe dokazima i argumentima, dodaje Šabotić.

Treća tema o kojoj su razgovarali profesori bila je osmomartovska tema o pravima žena. Ljudska prava, i ženska prava su na sve nižem nivou, napominje Ljubović i kaže kako nemamo razlog za slavlje, pa ni samo čestitanje. To je značajan datum, napominje Šabotić, dan kada su žene u 19. stoljeću izašle na ulice, i tražile svoja prava. Način na koji obilježavamo ovaj praznik, ali i druge, bez protesta, nije najbolji. Na raznim nivoima, ogroman je disbalans u odnosu žena i muškaraca koji zauzimaju liderske pozicije. I u školama, veliki broj direktora su muškarci. Razgovor je otišao i u smjeru odgoja djevojčica i dječaka, pa je Ajanić upozorila na štetne izjave kao što su Ko se tuče, taj se voli, ili Vidi kako to trčiš; kao curica.

Pogledajte razgovor i poslušajte šta kažu inovativni nastavnici i ne propustite naredno izdanje 25.03.2021. godine u 19 h!