Kur'an i ljudska prava
Elementi mirovne pedagogije u ovoj lekciji prepoznaju se u povezivanju kur’anskih principa o jednakosti s metodama rada koje kroz dijalog modeliraju kulturu mira u učionici.
45 minuta
Islamski vjeronauk
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Upoznati učenike s temeljnim ljudskim pravima u islamu kroz kur'anske poruke i Sunnet te razvijati njihovu svijest o važnosti poštivanja ljudskog dostojanstva i jednakosti kao temelja za izgradnju kulture mira.
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/ca će moći da:
- objašnjava temeljna ljudska prava u islamu (pravo na život, jednakost, slobodu vjere i pravedan sudski postupak) koristeći primjere iz Kur’ana;
- analizira sličnosti i razlike između Medinske povelje i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koristeći Vennov dijagram;
- argumentira važnost poštivanja prava drugih u svakodnevnom životu kroz rad u grupi.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 Oluja mozga i formiranje grozdova
Nastavnik na sredini table ispisuje ključni pojam „Ljudska prava“
Učenici u parovima koristeći tehniku “Razmisli, spari, razmijeni”, promišljaju o pojmu “Ljudska prava”, razmjenjuju ideje i iznose asocijacije koje nastavnik bilježi na tabli formirajući grozd.
Cilj je uvidjeti predznanje učenika o pojmu prava i sloboda.
Aktivnost 2 Slagalica II (Ekspertske grupe)
Nastavnik dijeli učenike u matične grupe od po četiri člana.
Svaki član grupe dobija tekst o jednoj od četiri oblasti ljudskih prava iz izvora:
Pravo na život, sigurnost i slobodu vjere
Pravo na jednakost (oproštajni hadž)
Pravo na pravedan sudski postupak i socijalnu sigurnost
Prava žena i porodična prava (sura En-Nisa)
Učenici koji imaju isti tekst formiraju „ekspertske grupe“, zajedno proučavaju materijal i odgovaraju na pripremljena pitanja kako bi postali stručnjaci za tu oblast.
Nakon 10 minuta, eksperti se vraćaju u matične grupe i poučavaju ostale članove o onome što su naučili
Napomena o inkluziji: Dijete s teškoćama u razvoju uključeno je u rad grupe preuzimajući ulogu „Mjerača vremena“ ili „Izviđača“, čime aktivno doprinosi zajedničkom zadatku grupe bez izdvajanja iz kolektiva.
Aktivnost 3 Vennov dijagram (Poređenje dokumenata)
Nakon što su savladali prava iz Kur’ana, učenici u grupama dobijaju kratke izvode iz Medinske povelje (632. god.) i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948. god.)
Zadatak je da pomoću Vennovog dijagrama vizuelno prikažu koja su prava specifična za jedan dokument, a koja su im zajednička (npr. sloboda vjere, pravo na sigurnost. Grupe lijepe svoje dijagrame po učionici.
Aktivnost 4 Obilazak galerije
Učenici se kreću po učionici („obilazak galerije“), pregledaju radove drugih grupa i na marginama postera zapisuju jedan komentar ili pitanje za tu grupu. Nastavnik prati proces i podstiče učenike da uoče kako su osnovne vrijednosti mira i pravde univerzalne u oba dokumenta.
Na kraju aktivnosti učenici iznose zaključke o značaju ljudskih prava i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Nastavnik sažima najvažnije poruke časa, naglašavajući važnost poštivanja dostojanstva, jednakosti i prava drugih kao temelja kulture mira.
Potrebni resursi
Tekstualni izvodi iz udžbenika o pravima u Kur'anu. Tabela sa pet koraka za vođenje diskusije. Papiri u boji za Vennov dijagram i markeri.
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Mir s prirodom ogledalo je mira u duši. Učeći o skladu u svijetu, gradimo nenasilan odnos prema svemu što živi, prepoznavajući u svakom biću Božiji znak koji traži zaštitu i uvažavanje.
Lekcija integriše kognitivnu dimenziju kroz kritičku dekonstrukciju stereotipa o religijskoj pripadnosti i socijalnu dimenziju kroz dijalog koji slavi pravo na različitos.
Holistička integracija kognitivne (kritičko mišljenje), emocionalne (empatija), socijalne (saradnja) i vrijednosne (odgovornost) dimenzije učenja.
Doprinos izgradnji pozitivnog mira kroz analizu uzroka i posljedica i saradnju.
Razvijanjem empatije, poštenja i nesebičnosti učenici doprinose izgradnji kulture mira, dijaloga i odgovornosti prema drugima.
Kroz molitvu kao izvor unutrašnjeg mira, učenici razvijaju osjećaj zajedništva u džematu te odgovornost za nenasilan i iskren odnos prema drugima.
Veza s mirovnom pedagogijom ogleda se u transformaciji učenika iz onih koji pasivno posmatraju problem u aktivne aktere pozitivnog mira.
Kroz komunikacijske, saradničke i diskusijske aktivnosti učenici razvijaju kulturu dijaloga, aktivnog slušanja i uvažavanja različitih mišljenja.
Kroz grupni rad i analizu medijskih sadržaja učenici razvijaju saradnju, kritičko mišljenje i medijsku pismenost, uče prepoznavati stereotipe, lažne vijesti i načine na koje mediji mogu doprinositi konfliktu ili dijalogu.