Jezička kultura; retrospektivno pričanje događaja / doživljaja
Učenici slušaju tuđe doživljaje i razumiju osjećanja, posmatraju događaje/doživljaje iz perspektive onoga koji govori, poštuju drugoga, jačaju sigurnost u izražavanju, ohrabruju se slobodno i iskreno iznositi svoje misli, razvija se tolerancija.
45 minuta
Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Učenik zna ispričati događaj iz prošlosti koristeći retrospektivno kazivanje.
Ishodi učenja i poučavanja:
Ulenik/ca će moći da:
- zna razlike između retrospektivnog i hronološkog;
- razvija jezičku kulturu.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Fotografije iz davnih vremena (moda, namještaj, automobili...) preko projektora ili laptopa. Učenici komentarišu fotografije. Počinjemo razgovor o tome kako bismo danas nazvali taj stil ako se neko obuče kao sa fotografije, a to nije današnja moda. Ukoliko učenici ne mogu da se sjete naziva, sljedeće pitanje je Šta služi vozačima da vide iza sebe? (RETROVIZOR). Pomoću tog odgovora, dolazimo do retro stila i do objašnjenja pojma RETRO- gledanje unazad. Kratko razgovaramo o pojmu, povezujemo sa stilskim retro namještajem, odjećom ili muzikom i filmovima. Najava nastavne jedinice. Objašnjenje šta je retrospektivno pričanje, a šta hronološko, koje su razlike- nastavnik izlaže uz pomoć učenika.
Aktivnost 2
Na tabli ispisano: RETROSPEKTIVNO PRIČANJE- vraćanje u prošlost iz vremena u kojem autor počinje priču i pričanje događaja iz prošlosti. HRONOLOŠKO PRIČANJE- pričanje događaja po redu, onako kako su se dešavali. Učenicima se daje primjer kratkog teksta u kojem je upotrijebljena retrospekcija. Imaju zadatak da pronađu retrospekciju u tekstu. Nakon pročitanog teksta, prisjećaju se obrađene pripovijetke u VI razredu kao i o razlozima zbog kojih je narator ispričao priču o svom psu, kao i o zanimljivosti same priče. Potom učenici osmišljavaju kratku priču u kojoj će upotrijebiti retrospekciju i po potrebi bilježe osnovne teze za pričanje. Nastavnik napominje da će na kraju časa biti izabrane najbolje priče, a učenici će biti u ulozi žirija i da priča treba da bude kratka i zanimljiva. Neke od tema za učenike mogu biti Nastava u vrijeme korona virusa, Moj polazak u prvi razred, Jedno putovanje, Kako sam slomio nogu/ruku i drugo. Učenici pričaju svoje priče.
Aktivnost 3
Ponavljanje naučenih pojmova. Argumentovano glasanje za dvije kategorije priča, najzanimljiviju i najjasniju, da ne bi bilo glasanje radi glasanja ili subjektivno glasanje. Domaća zadaća: Proširiti priču i napisati kao pismeni sastav.
Potrebni resursi
Kratki tekst sa retrospekcijom na nastavnim listićima, sveske, fotografije.
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Čas je zasnovan na eksperimentalnom radu kroz koji učenici praktičnim istraživanjem i mjerenjem dolaze do matematičkih zaključaka i povezuju teoriju sa praksom.
Učenici kroz priču i jednostavan dijalog uče o dijeljenju hrane, prijateljstvu i međusobnom pomaganju.
Kroz aktivnosti učenici razvijaju empatiju, nenasilnu komunikaciju i sposobnost uvažavanja drugih.
Uz poticanje aktivnosti kao što su jačanje samopouzdanja i slike o sebi gradimo mladu osobu koja će biti svjesna svojih osobina.
Kroz biblijsku poruku o Blaženstvima učenici promišljaju o načinima rješavanja sukoba i stvaranja mira. Kroz praktične situacije i igru uloga uvježbavaju nenasilnu komunikaciju, empatiju, aktivno slušanje i odgovorno ponašanje prema drugima.
Kroz rad po stanicama "Svjetska čuda komunikacije" učenici prepoznaju i primjenjuju različite vrste komunikacije, uz razvijanje saradnje, empatije i nenasilnog izražavanja.
Kroz priču učenici uče da su različitosti bogatsvo koje oplemenjuju zajednicu.
Kroz priču učenici uče da su različitosti bogatsvo koje oplemenjuju zajednicu.
Kroz sve aktivnosti sata učenike se potiče na razvijanje emocionalne pismenosti kroz prepoznavanje i izražavanje osjećaja.