Jezička kultura; retrospektivno pričanje događaja / doživljaja
Učenici slušaju tuđe doživljaje i razumiju osjećanja, posmatraju događaje/doživljaje iz perspektive onoga koji govori, poštuju drugoga, jačaju sigurnost u izražavanju, ohrabruju se slobodno i iskreno iznositi svoje misli, razvija se tolerancija.
45 minuta
Srpski jezik i književnost
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Učenik zna ispričati događaj iz prošlosti koristeći retrospektivno kazivanje.
Ishodi učenja i poučavanja:
Ulenik/ca će moći da:
- zna razlike između retrospektivnog i hronološkog;
- razvija jezičku kulturu.
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1
Fotografije iz davnih vremena (moda, namještaj, automobili...) preko projektora ili laptopa. Učenici komentarišu fotografije. Počinjemo razgovor o tome kako bismo danas nazvali taj stil ako se neko obuče kao sa fotografije, a to nije današnja moda. Ukoliko učenici ne mogu da se sjete naziva, sljedeće pitanje je Šta služi vozačima da vide iza sebe? (RETROVIZOR). Pomoću tog odgovora, dolazimo do retro stila i do objašnjenja pojma RETRO- gledanje unazad. Kratko razgovaramo o pojmu, povezujemo sa stilskim retro namještajem, odjećom ili muzikom i filmovima. Najava nastavne jedinice. Objašnjenje šta je retrospektivno pričanje, a šta hronološko, koje su razlike- nastavnik izlaže uz pomoć učenika.
Aktivnost 2
Na tabli ispisano: RETROSPEKTIVNO PRIČANJE- vraćanje u prošlost iz vremena u kojem autor počinje priču i pričanje događaja iz prošlosti. HRONOLOŠKO PRIČANJE- pričanje događaja po redu, onako kako su se dešavali. Učenicima se daje primjer kratkog teksta u kojem je upotrijebljena retrospekcija. Imaju zadatak da pronađu retrospekciju u tekstu. Nakon pročitanog teksta, prisjećaju se obrađene pripovijetke u VI razredu kao i o razlozima zbog kojih je narator ispričao priču o svom psu, kao i o zanimljivosti same priče. Potom učenici osmišljavaju kratku priču u kojoj će upotrijebiti retrospekciju i po potrebi bilježe osnovne teze za pričanje. Nastavnik napominje da će na kraju časa biti izabrane najbolje priče, a učenici će biti u ulozi žirija i da priča treba da bude kratka i zanimljiva. Neke od tema za učenike mogu biti Nastava u vrijeme korona virusa, Moj polazak u prvi razred, Jedno putovanje, Kako sam slomio nogu/ruku i drugo. Učenici pričaju svoje priče.
Aktivnost 3
Ponavljanje naučenih pojmova. Argumentovano glasanje za dvije kategorije priča, najzanimljiviju i najjasniju, da ne bi bilo glasanje radi glasanja ili subjektivno glasanje. Domaća zadaća: Proširiti priču i napisati kao pismeni sastav.
Kratki tekst sa retrospekcijom na nastavnim listićima, sveske, fotografije.
/
/
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Kada jednom zavolite matematiku sa svim njenim običnim i neobičnim pravilima i kada shvatite da tu mora da ima i neke čarolije...tada ste samo potvrdili da nikada niste izgubili dijete u sebi. A to dijete, gdje drugo nego sa djecom i uz djecu...igra!
Inspirisana slikama mnogih škola koje su opremale "sobičak" došla sam na ideju napraviti nešto slično, prilagoditi ih vlastitim i školskim mogućnostima i stvoriti prostor koji će biti "sigurna oaza" ljubitelja knjige, ali i onih koji to tek postaju!
Mir počinje u malim srcima mojih učenika
Naučno-tehničko stvaralaštvo u mirovnim projektima nije samo način primjene znanja iz tehničke kulture i informatike. Ono predstavlja priliku da se obrazovanje poveže sa životom, prošlost sa budućnošću, a tehnologija sa humanim vrijednostima.
Učenici kroz pet detektivskih izazova istražuju roman „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Rješavaju zagonetke, otkrivaju tragove, analiziraju likove i poruku romana te zajedničkim radom pronalaze završni dosje i zasluženu nagradu.
Jer mir se ne uči samo iz knjiga. Mir se živi. Živi se u svakom saslušanom djetetu, u svakom pruženom izvinjenju, u svakom sukobu koji postane prilika za razgovor i u svakom trenutku kada odlučimo da ćemo umjesto osude pokušati razumjeti.
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.