Jezička kultura; retrospektivno pričanje događaja / doživljaja
Učenici slušaju tuđe doživljaje i razumiju osjećanja, posmatraju događaje/doživljaje iz perspektive onoga koji govori, poštuju drugoga, jačaju sigurnost u izražavanju, ohrabruju se slobodno i iskreno iznositi svoje misli, razvija se tolerancija.
45 minuta
Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Učenik zna ispričati događaj iz prošlosti koristeći retrospektivno kazivanje.
Ishodi učenja i poučavanja:
Ulenik/ca će moći da:
- zna razlike između retrospektivnog i hronološkog;
- razvija jezičku kulturu.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Fotografije iz davnih vremena (moda, namještaj, automobili...) preko projektora ili laptopa. Učenici komentarišu fotografije. Počinjemo razgovor o tome kako bismo danas nazvali taj stil ako se neko obuče kao sa fotografije, a to nije današnja moda. Ukoliko učenici ne mogu da se sjete naziva, sljedeće pitanje je Šta služi vozačima da vide iza sebe? (RETROVIZOR). Pomoću tog odgovora, dolazimo do retro stila i do objašnjenja pojma RETRO- gledanje unazad. Kratko razgovaramo o pojmu, povezujemo sa stilskim retro namještajem, odjećom ili muzikom i filmovima. Najava nastavne jedinice. Objašnjenje šta je retrospektivno pričanje, a šta hronološko, koje su razlike- nastavnik izlaže uz pomoć učenika.
Aktivnost 2
Na tabli ispisano: RETROSPEKTIVNO PRIČANJE- vraćanje u prošlost iz vremena u kojem autor počinje priču i pričanje događaja iz prošlosti. HRONOLOŠKO PRIČANJE- pričanje događaja po redu, onako kako su se dešavali. Učenicima se daje primjer kratkog teksta u kojem je upotrijebljena retrospekcija. Imaju zadatak da pronađu retrospekciju u tekstu. Nakon pročitanog teksta, prisjećaju se obrađene pripovijetke u VI razredu kao i o razlozima zbog kojih je narator ispričao priču o svom psu, kao i o zanimljivosti same priče. Potom učenici osmišljavaju kratku priču u kojoj će upotrijebiti retrospekciju i po potrebi bilježe osnovne teze za pričanje. Nastavnik napominje da će na kraju časa biti izabrane najbolje priče, a učenici će biti u ulozi žirija i da priča treba da bude kratka i zanimljiva. Neke od tema za učenike mogu biti Nastava u vrijeme korona virusa, Moj polazak u prvi razred, Jedno putovanje, Kako sam slomio nogu/ruku i drugo. Učenici pričaju svoje priče.
Aktivnost 3
Ponavljanje naučenih pojmova. Argumentovano glasanje za dvije kategorije priča, najzanimljiviju i najjasniju, da ne bi bilo glasanje radi glasanja ili subjektivno glasanje. Domaća zadaća: Proširiti priču i napisati kao pismeni sastav.
Potrebni resursi
Kratki tekst sa retrospekcijom na nastavnim listićima, sveske, fotografije.
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.