Good and bad behaviour
Anđela Galić - priprema za čas engleskog jezika za 2. razred. Učenici prepoznaju i imenuju primjere dobrog/lošeg ponašanja kroz video, kartice, radni list, igru uloga i plakat obećanja.
Međupredmetna povezanost / kroskurikularna povezanost
Maternji jezik – razgovor o ponašanju kroz priče u slikama, opisivanje postupka likova
Priroda i društvo – pravila ponašanja u školi/obitelji/zajednici
Likovna kultura – bojenje slika s primjerima dobrog i lošeg ponašanja
Odjeljenska zajednica – postavljanje razrednih pravila
Veza sa mirovnom pedagogijom
- Učenici uče razlikovati ponašanja koja vode sukobu i ona koja ga smanjuju
- učenici razumijevaju posljedice lošeg ponašanja
učenici uče pristojno izražavanje (say please/sorry/thank you)
učenici preuzimaju odgovornost za svoje postupke
učenici razmišljaju kako mogu popraviti pogreške
1 čas
Engleski jezik, drugi razred
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
- prepoznaje primjere dobrog i lošeg ponašanja
- imenuje primjere dobrog i lošeg ponašanja na engleskom jeziku (help, share, shout, listen...)
- razumije jednostavne upute i rečenice koje se odnose na ponašanje (Be kind! Don't shout! Listen to the teacher!)
- razlikuje prihvatljivo od neprihvatljivog ponašanja
- u svakodnevnim situacijama koristi jednostavne izraze za komentiranje prikazanog ponašanja (good – bad) razvija svijest o važnosti lijepog ponašanja i međusobnog poštovanja
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Video i procjena ponašanja
Gledanje kratkog videa „Good and bad behaviour“, uz povremeno zaustavljanje i ponavljanje aktivnosti, npr. „Listen to the teacher“; pitati učenike: „Is this good or bad?“, učenici dizanjem palca prema gore procjenjuju prikazano ponašanje i, ako je dobro, govore: „Good“, a ako je ponašanje loše, pokazuju palac prema dolje i govore: „Bad“.
Aktivnost 2 „Good or bad – sort out!“
Na ploči nacrtati ☺ i ☹; pokazivati kartice (flashcards) s primjerima različitih oblika ponašanja, imenovati ponašanje na slici, učenici zborno ponavljaju izraze (make your bed, listen to the teacher, help others, clean the classroom, play nicely, line up quietly, tease others, push in line, break things, make a mess, slam doors, shout...).
Jedan po jedan učenik izlazi pred ploču, uzima jednu karticu, govori je li radnja good or bad i lijepi karticu pored ☺ ili ☹.
Uz svaku karticu ili primjer ponašanja nastavnik postavlja jednostavna pitanja poput:
- "How do you think your friend feels?"
- "What can you do to make your friend feel better?"
- "How can we solve this kindly?"
Aktivnost 3 “Worksheet + Good/Bad Behaviour Jars“
Podijeliti učenicima nastavne listove na kojima su slike nekih aktivnosti koje spadaju u dobro ili loše ponašanje, te popratne rečenice za svaku sliku; učenici trebaju izrezati slike i rečenice te svakoj slici pridružiti odgovarajuću rečenicu.
Predstaviti učenicima dvije staklenke i objasniti da se jedna staklenka zove „good behaviour jar“, a druga „bad behaviour jar“; učenike kroz razgovor navesti da razmisle o svom ponašanju prethodnih dana i pronađu na slikama koje su izrezali ono što su oni dobro uradili; ohrabriti učenike da se prisjete i pronađu nešto što su loše napravili. Objasniti da je uredu griješti, da svi griješimo, ali je važno da priznamo kada nešto loše napravimo, i pokušamo to ispraviti.
Učenici ubacuju u staklenke svoja dobra i loša djela. Pohvaliti učenike ako je više slika u staklenci dobroga ponašanja, nagraditi razred pljeskom, a iz staklenke lošeg ponašanja izvući nekoliko slika i skupa razgovarati kako to loše ponašanje u budućnosti možemo popraviti.
Aktivnost 4 „Role Play“
Učenike podijeliti u parove; svaki par izvlači jednu karticu na kojoj je oblik ponašanja, ostali učenici pogađaju o čemu se radi i prosuđuju predstavljenu aktivnost podizanjem/spuštanjem palca.
Aktivnost 5 „My Promise“
Pripremiti plakat s naslovom „My promise“ – „I promise I will...“ – „I promise I will not...“. Potaknuti učenike da razmisle što će obećati nastavnici i ostatku razreda – što će raditi ubuduće (I will...), a nešto što su radili loše da obećaju da će prestati (I will not...).
Rečenice koje su izrezali sa nastavnog lista lijepe na odgovarajuće mjesto i naglas izgovaraju svoje obećanje (uz pomoć nastavnika); napomenuti učenike da će se na sljedećem satu razgovarati o tome jesu li održali ili prekršili obećanje koje su dali.
Na kraju časa naglasiti vezu između mira i procjene ponašanja svakog pojedinca – učenici zajedno zaključuju da se mir gradi malim svakodnevnim postupcima – kada slušamo jedni druge, dijelimo, pomažemo, ljubazno razgovaramo i ispravljamo svoje greške.
Potrebni resursi
Projektor, kartice (flashcards), dvije staklenke s naljepnicama, nastavni list, plakat s naslovom „My promise“
-
-
-
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Iako je već nastao juli, ja ću se vratiti na InTemu mjeseca juna o Zelenoj pedagogiji i pisati o njoj. O ovoj temi uvijek trebamo pisati, ne samo u aprilu, maju ili junu, nego tokom cijele godine.
Učenici su kroz igru ulogama, u sudnici, obradili lektiru „Doživljaji mačka Toše“. Dvije grupe zastupale su Mačka Tošu i Čiča Trišu, iznosile uvodne riječi, ispitivale likove i na kraju uz zaključak sudija analizirale djelo.
Učenici kroz rad na improvizovanim marketima uvježbavaju sabiranje i oduzimanje do 1000, razvijaju funkcionalnu matematičku pismenost te usvajaju pojmove potrošačke korpe, racionalne kupovine, štednje i planiranja potrošnje.
Šta je zapravo zelena pedagogija i po čemu se razlikuje od ekologije, ekološkog vaspitanja i obrazovanja, ekopedagogije i obrazovanja za održivi razvoj?
U središtu zelene pedagogije nije priroda kao tema, već dijete kao aktivan stvaralac održive budućnosti.
Može li istorija pomoći u razumijevanju klimatskih promjena? Ovaj interdisciplinarni projekat pokazao je da može. Kroz principe zelene pedagogije, učenici su klimatsku krizu sagledali kao istovremeno prirodni i društveni izazov.
Nedeljka Simić, vaspitačica iz Prnjavora, kroz igru i ličnu posvećenost pokazuje zašto je zajednica InŠkole prostor povjerenja, podrške i inspiracije za sve vaspitače i nastavnike u BiH.
Vernesa Manov - čas odjeljenske zajednice za 9. razred. Učenici kroz priču "Astridinim stopama" istražuju humanost, solidarnost i pomaganje slabijima te osmišljavaju vlastitu humanitarnu akciju u školi i zajednici.