Ekspertize:
Pedagoška uvjerenja:
Kao moto mog rada vrlo često koristim aforizam J.Bronfenbrenera koji glasi „Ako nešto želiš dobro upoznati, pokušaj to promijeniti“ Kako to postići i uraditi ? Prvo: -Raditi na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju - voljeti posao i poziv koji ste odabrali Drugo: - rad sa djecom od njihove najranije dobi traži od odgajatelja da zna koliko je značajno i bitno RANO UČENJE kod djece..u svrhu razvijanja njihovih psihofizičkih i kognitivnih sposobnosti i Treće: -proces odgoja i obrazovanja posmatrati kao dio sistema ,interaktivnog odnosa između odgajatelja-djeteta –roditelja i okruženja . Ono na čemu sam zasnivala svoj rad jeste prije svega dobra saradnja sa: roditeljima i društvenom sredinom Roditelj je bio moj suradnik ,naš sudionik u odgojno obrazovnom procesu ,vrata za roditelje su uvijek bila otvorena .Pozivani su kao gosti ,uključivani u aktivnosti ,pomagali na razne načine...saradnja sa društvenom sredinom ,takođe je jako važna... Princip i polazište u mom radu zasnivao se prije svega na shvatanju značaja i ozbiljnosti posla koji obavljam... rad sa djecom uzrasta od tri – šest godina . Nastojala sam da prije svega svako dijete ima jednako moju pažnju i mogudnost da se izrazi...da su programski sadržaji prilagođeni svakom djetetu, da nema prisile i da aktivnosti budu raznovrsne. Nastojala sam da planirani sadržaji budu tako koncipirani da svako dijete bude sudionik i uključen u aktivnost ili raspredom po grupama ili u frontalnom pristupu gdje mogu jednako učestvovati u aktivnostima. Često sam koristila aktivnosti u prirodi, uključivala u rad zanimljive goste kao i u ovoj aktivnosti sa kojom sam aplicirala na Konkurs „Nagrada za inovativne nastavnike“.
KRATAK OPIS PRAKSE
Ideja za ovakav jedan rad nastala je gotovo slučajno. Jednog dana , na insistiranje djece da im ispričam priču , rekla sam da žurim, da moram idi a oni moraju na spavanje... Pa molimo samo jednu.. i tako otvorim prvu knigu sa police i vidim kratka priča H.K.Andersena „Kap vode“ Pomislim –ova je kratka, brzo du završiti ...ali čitanjem shvatim da je čudna priča, možda ne primjerena uzrastu i počnem izmišljati, obrtati riječi, gestikulrati i glumiti... i tako dođemo do kraja ove čudnovate priče, koju nikad ranije nisam pročitala... A dalje je išlo sve kao u „priči“ To je ono što sam voljela u svojoj praksi....mijenjati šablone ,izadi iz okvira „obaveznog i formalnog“ u novo i drugačije Šta bih postigla da sam sa djecom izvršila analizu pročitanog teksta To je metodički postupak :analiza pročitanog , opis likova, mjesto radnje I na kraju ilustracija pročitanog... Ili bi na kraju ove čudnovate i pomalo strašne priče djeca bila blago rečeno isprepadana... Odlučila sam da priča „KAP VODE“ bude temelj jedne nove priče, odnosno da napravim novi program i plan aktivnost.... I tada se sjetim jedne prekrasne knjige iz moje biblioteke KAKO POMODI DECI DA UČE autora Sare Medouz i Ašera Kešdana, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000.
