Ekspertize:
Pedagoška uvjerenja:
Moja pedagoška uvjerenja proističu iz već duge nastavničke prakse i baziraju se na optimističkoj ideji da nastavnik treba i može biti agens promjene u obrazovanju uprkos sistemu u kojem je zatečen sa učenicima. Ta se uvjerenja temelje na saznanju da učenički kapaciteti u učenju nisu fiksni, nego se mogu unaprijeđivati i razvijati korištenjem različitih nastavnih strategija i pristupa. Te nastavne strategije, prije svega trebaju biti inkluzivne, uključivati sve učenike bez obzira na njihove početne razlike u znanju i vještinama.
Nastavnik učenicima treba biti poticaj i inspiracija, ohrabrujući ih da slobodno misle i govore, propituju autoritete, budu odgovorni, brinu jedni o drugima i međusobno se uvažavaju. Nastavnički autoritet ne može biti izgrađen na demonstraciji moći, već samo na velikoj ljubavi, posvećenosti, empatičnosti i odgovornosti prema učenicima i nastavničkom pozivu.
Smatram da nastavne sadržaje treba oživotvoriti, i učenicima, u okviru postojećeg NPP-a, nuditi sadržaje iz njihove svakodnevnice, sadržaje koji ih zanimaju i koje oni smatraju važnima. Nastavnik ne bi trebao biti puki izvršitelj NPP-a, nego istinski intelektualac, koji će i svoje učenike poticati da budu autentični mislioci. Nastavnik stoga treba kontinuirano propitivati vlastita uvjerenja i stavove, kao i svoja nastavnička očekivanja. Ma koliko ova uvjerenja zvučala utopistički, mislim da od njih ne treba odustajati i da svako od nas može napraviti malu primjenu u svojoj učionici.
KRATAK OPIS PRAKSE
Iako se strip sporadično, više ili manje učinkovito, koristio u nastavi različitih predmeta, stripovna metoda u nastavi, predstavlja svojevrstan novum u didaktičko-metodičkoj teoriji i praksi. Primjer dobre prakse upotrebe stripovne metode, i to specifično u nastavi filozofije sa logikom, detaljno je prikazan u knjizi Strip kao medij filozofskog mišljenja: stripozofski pristup nastavi filozofije, koju koautorski potpisujem sa prof.dr. Haris Cerićem. Knjiga je izašla 2020. godine u izdanju Druge gimnazije Sarajevo (Prilog 1).
Stripovnu metodu u nastavi filozofije sa logikom, tokom šk. 2019/2020. godine, primjenjivala sam u različitim oblicima, i to: 1. samostalna izrada stripa od strane učenika. Ovaj oblik stripovne metode zahtijeva duži vremenski period koji će se dati učenicima za odabir teme, planiranje i izradu stripa, stoga je vrlo prijemčiv kao projektni zadatak za vrijeme online nastave, iako sam ga ja učenicima kao zadatak davala tokom zimskog raspusta,
2. strip kao osnova za poticanje nastavnog razgovora i diskusije (u ovom slučaju strip ne mora biti sa eksplicitno filozofskom tematikom, nego učenici trebaju prepoznati filozofska pitanja i probleme u pojedinom stripu ili dijelu stripa, analizirati ih i povezati sa već naučenim), i
3. strip kao izvor informacije i oblik svladavanja nastavnog gradiva (učenicima se kao zadatak daje čitanje učenja pojedinih filozofa predstavljena u formi stripa).
