Ekspertize:
Pedagoška uvjerenja:
“Djeca ne uče od ljudi koje ne vole” (Rita Pierson, Ted Talk)
Vodim se ovom mišlju jer smatram da je za uspješnu obrazovnu interakciju ključna kvalitetna komunikacija između profesora i učenika, bez mistificiranja nastavnog predmeta, straha od loše ocjene, kazne ili narušavanja osobnog digniteta mlade osobe. Moje višegodišnje radno iskustvo samo je potvrda istine da autoritet nastavnika ne proizilazi iz krutog i strogog odnosa, već profesionalnog integriteta, podržanog afirmativnim i inovativnim pristupima nastavnom procesu. Cijeneći da kvalitetan rad s mladima prevazilazi školske okvire, već 10 godina radim na projektima neformalnog obrazovanju kao aktivni član dva udruženja. Kroz različite projekte sa učenicima iz cijele BiH i vankurikularnim temama poput zapošljavanja, jednakosti spolova, izbora karijere, tranzicije i pomirenja itd., s učenicima postižem kvalitetnu komunikaciju i relaksiranije odnose, stimulišući kritičko razmišljanje po važnim temama za njihovu budućnost.
Moja misija je da djeca uživaju u matematici kao što to činim ja, koristeći matematičke vještine u rješavanju svakodnevnih praktičnih problema. Kako bih to postigla sa učenicima, trudim da im pokažem put od apstraktnog znanja do praktičnih matematičkih aplikacija i dam smisao onome što rade kroz konkretne probleme, ohrabrujući njihovu osobnu inicijativu i alternativne pristupe.
Zadatak tipa: “Rastavi na faktore izraz … “, gubi svrsishodnost ukoliko nema svoj logičan nastavak u kojem će se rastavljeni izraz upotrijebiti (i nerastavljen je u tom smislu sasvim dobar), te je u toj formi potpuno besmislen sa aspekta učenika i anahron u kontekstu modernih obrazovnih tendencija. Znanje iz matematike koje stiču u školi mora biti funkcionalno i upotrebljivo u daljnjem profesionalnom razvoju učenika.
KRATAK OPIS PRAKSE
Modeliranjem u nastavi matematike smatra se matematičko obrazovanje temeljeno na problemima iz svakodnevnog života. Iako je modeliranje moguće izvoditi u svim razredima, ova konkretna praksa se odnosi na modeliranje podataka funkcijama koje radim sa učenicima trećih i četvrtih razreda srednje škole tokom cijele školske godine. Prirodne i društvene pojave se mogu modelirati različitim funkcijama - linearnim (npr. Korelacija između pređene udaljenosti automobilom i potrošnje goriva), kvadratnim (npr. Modeliranje košarkaškog šuta), eksponencijalnim (npr. Širenje virusa), logaritamskim (npr. Modeliranje jačine zemljotresa), trigonometrijskim (npr. Oscilacije u temperaturi i količini padavina). U zavisnosti od gradiva koje radimo, trenutnih aktuelnosti u prirodi i društvu koje nas okružuju i učeničkih želja i interesovanja radimo modeliranje određenom funkcijom. Proces je sljedeći:
- Učenici prikupljaju podatke iz provjerenih izvora,
- Predstavljaju podatke na grafu,
- Prema rasporedu tačaka odlučuju koju će funkciju upotrijebiti,
- Pronalaze funkciju i analitički i korištenjem tehnologije, - Nakon izbora najbolje odgovarajućeg modela rade evaluaciju procesa i vrše predikcije.
