Prof.dr. Vedad Smailagić: Kukavička politika prema obrazovanju i nezaštićeni nastavnici

Gost ovosedmične ep13s2 Besjeda o obrazovanju bio je prof.dr. Vedad Smailagić. Nakon uvodnog razgovora o zakonskim regulativama, Smailagić je odgovorio na pitanje kako regulirati kvalitet fakulteta. U državi kakva jeste, u odnosu na kontrolu kvaliteta akademskih radova, teško je kontrolirati kvalitetu fakulteta. Smailagić je ukazao na činjenicu da država ne pravi razliku između fakulteta “sumnjivog karakera” i dobrih fakulteta. Smailagić je ukazao i na jako loše državne mehanizme za uspostavljanje stručne ispite po završetku nastavničkih fakulteta, što direktno utječe na kvalitetu.

Nepovjerenje akademske zajednice, nepovjerenje prema akademskoj zajednici, druga je tema koje su se dotaknuli Krajišnik i Ibrahimović u  razgovoru. Smailagić je naglasio važnost višegodišnjeg rada i  istaknuo da “akademska zajednica mora biti u stanju da formulira javnosti odgovor”, a javnost ima pravo da istražuje. U našem petominutnom highlightu OVDJE pogledajte šta znači akademska sloboda i zašto nastavnici ne osjećaju podršku, a cijelu Besjedu pogledajte OVDJE.

U nastavku razgovora čuli smo kako za bavljenje naukom ne možemo ograničavati naučnike na četrdesetsatnu sedmicu, kada u takvoj nemoguće je pronaći vrijeme za istraživanje. U kontekstu “politike nezamjeranja” u javnosti, čuli smo kako je neophodna kvalitetnija novinarska analiza kao preduvjet za mišljenje.

O obrazovanju, Smailagić govori kao o filološkoj, a ne pedagoškoj odgovornosti, pa smatra da filolozi “dostavljaju znanje za obrazovanje”, ukazujući na važnost razvijanja jezika.  O znanju, Smailagić kaže da nam je potrebno i faktografsko i reflektirano znanje kasnije, kada jednom naučimo da mislimo.

Kao važne karike u obrazovanju, Smailagić je istaknuo nastavnike, djecu, roditelje i direktore, a mišljenja je da najveći problem u obrazovanju nastaje jer nastavnici ne osjećaju podršku, ne mogu se osloniti na zaštitu škole, niti ministarstava. “Obrazovanje je prepušteno nastavnicima koji nisu zaštićeni”, jer nemoguće je uspostaviti kontinuitet usljed svih promjena u ministarstvima.

Eksterna matura, online nastava i kvalitet nastave i ocjene, kao i motivacija učenika bile su teme u nastavku razgovora. U studiju, dotaknuli su se nastavničkih fakulteta, a Smailagić je ukazao da je nastavniku potrebna sloboda i sposobnost artikulacije novog znanja da pokušava nove stvari u učionici. Smailagić je mišljenja da osoba po završetku nastavničkog fakulteta stiče samo uvjet za stručni ispit, ali i ne znanje za rad u učionici, te da Ministarstvo propušta priliku da napravi tu razliku.

Za kraj Smailagić je govorio da su uzročnici lošeg stanja u obrazovanju  “kukavička politika prema obrazovanju, nezaštićeni nastavnici i politika bez vizije.” Ne zaboravite da se pretplatite (subscribe) na naš YouTube kanal i pratite i uključite obavijesti kako biste nastavili promišljati obrazovanje sa nama. Čekamo vas i vaše komentare na oficijelnom YouTube kanalu.

Prof. dr. Vedad Smailagić od 2001. godine zaposlen je na Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu i do sada je imao zapažen međunarodni angažman. Njegov naučno-istraživački rad objavljen je u naučnim časopisima u vidu publikacija. Jedan je od osnivača Udruženja germanista Jugoistočne Evrope i član Vijeća za interdisciplinarne studije. Autor tri autorske knjige, urednik međunarodnih zbirnika radova, stalni gostujući profesor na njemačkom Univerzitetu u Würzburgu i gostujući predavač na više zapadnoevropskih Univerziteta. Prevodilac islamske literature s njemačkog jezika. Višegodišnji voditelj ljetne škole na UNSA na temu BiH između Istoka i Zapada. Voditelj međunarodnog doktorskog studija iz Germanistike u saradnji sa Univerzitetom u Würzburgu. Voditelj više naučnoistraživačkih projekata na teme kulturološki aspekti bolonjske reforme u BiH i Evropi, jezik i kultura, Bosansko-njemački stereotipi a od skora i projekta EU-integracije i koncepti više društvene vrijednosti.