Unutrašnji i vanjski procesi i oblici
Čas obuhvata uvodnu motivaciju o promjenama Zemljine površine, obradu unutrašnjih i vanjskih procesa kroz rad u parovima i popunjavanje tabele, te formativnu provjeru i refleksiju o značaju razumijevanja prirodnih procesa.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o unutrašnjim i vanjskim procesima koji oblikuju reljef Zemlje kroz analizu prirodnih sila, reljefnih oblika i njihovog uticaja na život ljudi.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje unutrašnje i vanjske procese koji oblikuju reljef Zemlje
- objašnjava nastanak vulkana, zemljotresa i reljefnih oblika djelovanjem prirodnih sila
- povezuje prirodne procese s promjenama na Zemljinoj površini i životom ljudi
- interpretira podatke, crteže i primjere reljefnih oblika nastalih djelovanjem endogenih i egzogenih sila
- argumentuje značaj razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?
Nastavnik započinje čas motivacijskim pitanjima: „Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?“ i „Da li se Zemljina površina mijenja?“ Učenici iznose svoja mišljenja i navode primjere reljefnih oblika koje poznaju. Nastavnik razgovor usmjerava prema zaključku da je Zemlja dinamičan sistem na kojem se neprestano odvijaju promjene izazvane unutrašnjim (endogenim) i vanjskim (egzogenim) silama. Najavljuje nastavnu jedinicu Unutrašnji i vanjski procesi i oblici te ukratko predstavlja ciljeve časa.
Aktivnost 2 – Unutrašnji i vanjski procesi kroz rad u parovima
Nastavnik kroz razgovor i prezentaciju objašnjava unutrašnje procese koji oblikuju reljef Zemlje. Učenici analiziraju kretanje litosfernih ploča, nastanak vulkana i zemljotresa te uz pomoć crteža na tabli prepoznaju pojmove hipocentar, epicentar i seizmograf. Nakon toga slijedi obrada vanjskih procesa. Učenici navode vanjske sile (Sunce, voda na kopnu, morska voda, led i vjetar) te objašnjavaju njihov uticaj na oblikovanje reljefa. Rade u parovima i dobijaju nastavni listić sa tabelom u koju upisuju prirodnu silu, proces koji ona izaziva i reljefne oblike koji nastaju njenim djelovanjem. Po završetku rada nastavnik prikazuje ispravno popunjenu tabelu, a učenici upoređuju svoje odgovore, obrazlažu eventualne razlike i zajednički izvode zaključke o djelovanju endogenih i egzogenih sila.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Nastavnik provodi kratku formativnu provjeru znanja postavljajući pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa. Učenici razgovaraju o značaju razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora, posebno u slučaju vulkana, zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda. Za završnu refleksiju nastavnik postavlja pitanje: „Zašto je važno poznavati procese koji oblikuju Zemljinu površinu?“ Učenici iznose svoja mišljenja, nakon čega nastavnik zaključuje čas naglašavajući da razumijevanje prirodnih procesa doprinosi zaštiti ljudi, odgovornijem odnosu prema prirodi i boljem planiranju prostora. Za domaću zadaću učenici izvlače istraživački zadatak za naredni čas (najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste ili najrazorniji zemljotresi u historiji).
Potrebni resursi
- Udžbenik geografije za VI razred
- Geografska karta svijeta
- Slike i videozapisi kretanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija, lednika, klifova, plaža i drugih reljefnih oblika
- TV ili projektor
- Nastavni listići s tabelama i istraživačkim zadacima
- Tabla i markeri
Kratka formativna provjera znanja kroz pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa.
Istraživački zadatak za naredni čas — učenici izvlače temu: najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste, ili najrazorniji zemljotresi u historiji.
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Čas kroz posjetu Kući sevdaha, slušanje i izvođenje sevdalinke, razgovor i likovno stvaralaštvo razvija poštovanje prema kulturnoj baštini. Učenici upoznaju tradiciju, izražavaju emocije te jačaju toleranciju, zajedništvo i mir.
Čas kroz čitanje, kviz, grupni rad i likovno stvaralaštvo razvija svijest o značaju vode i njenom očuvanju. Učenici prepoznaju uzroke zagađenja, usvajaju odgovorne navike, sarađuju i razvijaju brigu o zajedničkim resursima.
Čas kroz sport, književni tekst, razgovor i likovno izražavanje razvija emocionalnu pismenost, saradnju i kulturu mira. Učenici uče prepoznavati i kontrolisati emocije, prihvatati pobjedu i poraz te uvažavati i podržavati druge.
Čas kroz film, muziku, razgovor i likovno stvaralaštvo razvija svijest o poštovanju, ravnopravnosti i ulozi žena u društvu. Učenici izražavaju stavove i emocije, razvijaju empatiju, kreativnost, zahvalnost i nenasilnu komunikaciju.
Čas kroz književni tekst, muziku, ekologiju i likovno stvaralaštvo razvija svijest o povezanosti čovjeka i prirode. Učenici prepoznaju uticaj ljudskog ponašanja na okolinu te razvijaju empatiju, odgovornost, saradnju i kulturu mira.
Čas kroz istraživanje, čitanje, matematičke zadatke i kreativne aktivnosti razvija razumijevanje korištenja i pretvaranja energije. Učenici uče štedjeti energiju, pravilno odlagati e-otpad i razvijaju saradnju, odgovornost i brigu o okolišu.
Čas kroz sevdalinku, jezičke i likovne aktivnosti upoznaje učenike s kulturno-historijskim nasljeđem zavičaja. Učenici istražuju znamenitosti, primjenjuju lične zamjenice, likovno stvaraju i razvijaju poštovanje, toleranciju i zajedništvo.
Čas kroz Ezopovu basnu „Zavežljaj pruća“ razvija svijest o značaju zajedništva, saradnje i nenasilne komunikacije. Učenici analiziraju basnu, rješavaju problemske situacije, izrađuju plakat i povezuju poruku s muzikom.
Tokom časa učenici procjenjuju i računaju vjerovatnoću jednostavnih i složenih događaja, povezujući matematičke pojmove sa životnim vrijednostima, te kroz rad u paru razvijaju kritičko mišljenje, komunikaciju, saradnju i razumijevanje.