Unutrašnji i vanjski procesi i oblici
Čas obuhvata uvodnu motivaciju o promjenama Zemljine površine, obradu unutrašnjih i vanjskih procesa kroz rad u parovima i popunjavanje tabele, te formativnu provjeru i refleksiju o značaju razumijevanja prirodnih procesa.
45 minuta
Geografija
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati geografska znanja o unutrašnjim i vanjskim procesima koji oblikuju reljef Zemlje kroz analizu prirodnih sila, reljefnih oblika i njihovog uticaja na život ljudi.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje unutrašnje i vanjske procese koji oblikuju reljef Zemlje
- objašnjava nastanak vulkana, zemljotresa i reljefnih oblika djelovanjem prirodnih sila
- povezuje prirodne procese s promjenama na Zemljinoj površini i životom ljudi
- interpretira podatke, crteže i primjere reljefnih oblika nastalih djelovanjem endogenih i egzogenih sila
- argumentuje značaj razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?
Nastavnik započinje čas motivacijskim pitanjima: „Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?“ i „Da li se Zemljina površina mijenja?“ Učenici iznose svoja mišljenja i navode primjere reljefnih oblika koje poznaju. Nastavnik razgovor usmjerava prema zaključku da je Zemlja dinamičan sistem na kojem se neprestano odvijaju promjene izazvane unutrašnjim (endogenim) i vanjskim (egzogenim) silama. Najavljuje nastavnu jedinicu Unutrašnji i vanjski procesi i oblici te ukratko predstavlja ciljeve časa.
Aktivnost 2 – Unutrašnji i vanjski procesi kroz rad u parovima
Nastavnik kroz razgovor i prezentaciju objašnjava unutrašnje procese koji oblikuju reljef Zemlje. Učenici analiziraju kretanje litosfernih ploča, nastanak vulkana i zemljotresa te uz pomoć crteža na tabli prepoznaju pojmove hipocentar, epicentar i seizmograf. Nakon toga slijedi obrada vanjskih procesa. Učenici navode vanjske sile (Sunce, voda na kopnu, morska voda, led i vjetar) te objašnjavaju njihov uticaj na oblikovanje reljefa. Rade u parovima i dobijaju nastavni listić sa tabelom u koju upisuju prirodnu silu, proces koji ona izaziva i reljefne oblike koji nastaju njenim djelovanjem. Po završetku rada nastavnik prikazuje ispravno popunjenu tabelu, a učenici upoređuju svoje odgovore, obrazlažu eventualne razlike i zajednički izvode zaključke o djelovanju endogenih i egzogenih sila.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Nastavnik provodi kratku formativnu provjeru znanja postavljajući pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa. Učenici razgovaraju o značaju razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora, posebno u slučaju vulkana, zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda. Za završnu refleksiju nastavnik postavlja pitanje: „Zašto je važno poznavati procese koji oblikuju Zemljinu površinu?“ Učenici iznose svoja mišljenja, nakon čega nastavnik zaključuje čas naglašavajući da razumijevanje prirodnih procesa doprinosi zaštiti ljudi, odgovornijem odnosu prema prirodi i boljem planiranju prostora. Za domaću zadaću učenici izvlače istraživački zadatak za naredni čas (najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste ili najrazorniji zemljotresi u historiji).
- Udžbenik geografije za VI razred
- Geografska karta svijeta
- Slike i videozapisi kretanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija, lednika, klifova, plaža i drugih reljefnih oblika
- TV ili projektor
- Nastavni listići s tabelama i istraživačkim zadacima
- Tabla i markeri
Kratka formativna provjera znanja kroz pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa.
Istraživački zadatak za naredni čas — učenici izvlače temu: najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste, ili najrazorniji zemljotresi u historiji.
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.
Oktobar na InŠkoli posvećujemo mirovnoj pedagogiji. Podijelite pripreme, ideje i iskustva iz učionice u kojoj se uče dijalog, uvažavanje i saradnja.
Dobro držanje tijela nije važno samo za zdravu kralježnicu. Saznajte kako pravilno sjedenje utječe na pažnju, pisanje, učenje i svakodnevno funkcioniranje djece.
U prilogu je data detaljna priprema za čas obrade stripa kao devete umjetnosti
Ovih dana sažimam iskustva sa Konjic obrazovnog foruma. Razmišljam kako ću za desetak godina govoriti "to su bili dani" i biću u pravu.
Kako učenje jezika može postati prilika za upoznavanje drugih kultura, preispitivanje predrasuda i otkrivanje bogatstva zajednice u kojoj živimo?
Aktivnosti s otežanim vrećicama na zabavan način potiču razvoj ravnoteže, koordinacije, preciznosti i suradnje. U članku je opisan niz jednostavnih igara i motoričkih izazova koje djeca mogu izvoditi u školi, vrtiću ili kod kuće.