Unutrašnji i vanjski procesi i oblici
Čas obuhvata uvodnu motivaciju o promjenama Zemljine površine, obradu unutrašnjih i vanjskih procesa kroz rad u parovima i popunjavanje tabele, te formativnu provjeru i refleksiju o značaju razumijevanja prirodnih procesa.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o unutrašnjim i vanjskim procesima koji oblikuju reljef Zemlje kroz analizu prirodnih sila, reljefnih oblika i njihovog uticaja na život ljudi.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje unutrašnje i vanjske procese koji oblikuju reljef Zemlje
- objašnjava nastanak vulkana, zemljotresa i reljefnih oblika djelovanjem prirodnih sila
- povezuje prirodne procese s promjenama na Zemljinoj površini i životom ljudi
- interpretira podatke, crteže i primjere reljefnih oblika nastalih djelovanjem endogenih i egzogenih sila
- argumentuje značaj razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?
Nastavnik započinje čas motivacijskim pitanjima: „Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?“ i „Da li se Zemljina površina mijenja?“ Učenici iznose svoja mišljenja i navode primjere reljefnih oblika koje poznaju. Nastavnik razgovor usmjerava prema zaključku da je Zemlja dinamičan sistem na kojem se neprestano odvijaju promjene izazvane unutrašnjim (endogenim) i vanjskim (egzogenim) silama. Najavljuje nastavnu jedinicu Unutrašnji i vanjski procesi i oblici te ukratko predstavlja ciljeve časa.
Aktivnost 2 – Unutrašnji i vanjski procesi kroz rad u parovima
Nastavnik kroz razgovor i prezentaciju objašnjava unutrašnje procese koji oblikuju reljef Zemlje. Učenici analiziraju kretanje litosfernih ploča, nastanak vulkana i zemljotresa te uz pomoć crteža na tabli prepoznaju pojmove hipocentar, epicentar i seizmograf. Nakon toga slijedi obrada vanjskih procesa. Učenici navode vanjske sile (Sunce, voda na kopnu, morska voda, led i vjetar) te objašnjavaju njihov uticaj na oblikovanje reljefa. Rade u parovima i dobijaju nastavni listić sa tabelom u koju upisuju prirodnu silu, proces koji ona izaziva i reljefne oblike koji nastaju njenim djelovanjem. Po završetku rada nastavnik prikazuje ispravno popunjenu tabelu, a učenici upoređuju svoje odgovore, obrazlažu eventualne razlike i zajednički izvode zaključke o djelovanju endogenih i egzogenih sila.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Nastavnik provodi kratku formativnu provjeru znanja postavljajući pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa. Učenici razgovaraju o značaju razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora, posebno u slučaju vulkana, zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda. Za završnu refleksiju nastavnik postavlja pitanje: „Zašto je važno poznavati procese koji oblikuju Zemljinu površinu?“ Učenici iznose svoja mišljenja, nakon čega nastavnik zaključuje čas naglašavajući da razumijevanje prirodnih procesa doprinosi zaštiti ljudi, odgovornijem odnosu prema prirodi i boljem planiranju prostora. Za domaću zadaću učenici izvlače istraživački zadatak za naredni čas (najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste ili najrazorniji zemljotresi u historiji).
Potrebni resursi
- Udžbenik geografije za VI razred
- Geografska karta svijeta
- Slike i videozapisi kretanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija, lednika, klifova, plaža i drugih reljefnih oblika
- TV ili projektor
- Nastavni listići s tabelama i istraživačkim zadacima
- Tabla i markeri
Kratka formativna provjera znanja kroz pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa.
Istraživački zadatak za naredni čas — učenici izvlače temu: najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste, ili najrazorniji zemljotresi u historiji.
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Paradajz. "Ne znam". Dvije stotine maraka za mamu. Loše navike poslane na Mjesec. Nekoliko običnih pitanja pretvorilo je jedan roditeljski sastanak u večer koju ćemo dugo pamtiti.
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?