Unutrašnji i vanjski procesi i oblici
Čas obuhvata uvodnu motivaciju o promjenama Zemljine površine, obradu unutrašnjih i vanjskih procesa kroz rad u parovima i popunjavanje tabele, te formativnu provjeru i refleksiju o značaju razumijevanja prirodnih procesa.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o unutrašnjim i vanjskim procesima koji oblikuju reljef Zemlje kroz analizu prirodnih sila, reljefnih oblika i njihovog uticaja na život ljudi.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje unutrašnje i vanjske procese koji oblikuju reljef Zemlje
- objašnjava nastanak vulkana, zemljotresa i reljefnih oblika djelovanjem prirodnih sila
- povezuje prirodne procese s promjenama na Zemljinoj površini i životom ljudi
- interpretira podatke, crteže i primjere reljefnih oblika nastalih djelovanjem endogenih i egzogenih sila
- argumentuje značaj razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?
Nastavnik započinje čas motivacijskim pitanjima: „Kako nastaju planine, ostrva ili jezera?“ i „Da li se Zemljina površina mijenja?“ Učenici iznose svoja mišljenja i navode primjere reljefnih oblika koje poznaju. Nastavnik razgovor usmjerava prema zaključku da je Zemlja dinamičan sistem na kojem se neprestano odvijaju promjene izazvane unutrašnjim (endogenim) i vanjskim (egzogenim) silama. Najavljuje nastavnu jedinicu Unutrašnji i vanjski procesi i oblici te ukratko predstavlja ciljeve časa.
Aktivnost 2 – Unutrašnji i vanjski procesi kroz rad u parovima
Nastavnik kroz razgovor i prezentaciju objašnjava unutrašnje procese koji oblikuju reljef Zemlje. Učenici analiziraju kretanje litosfernih ploča, nastanak vulkana i zemljotresa te uz pomoć crteža na tabli prepoznaju pojmove hipocentar, epicentar i seizmograf. Nakon toga slijedi obrada vanjskih procesa. Učenici navode vanjske sile (Sunce, voda na kopnu, morska voda, led i vjetar) te objašnjavaju njihov uticaj na oblikovanje reljefa. Rade u parovima i dobijaju nastavni listić sa tabelom u koju upisuju prirodnu silu, proces koji ona izaziva i reljefne oblike koji nastaju njenim djelovanjem. Po završetku rada nastavnik prikazuje ispravno popunjenu tabelu, a učenici upoređuju svoje odgovore, obrazlažu eventualne razlike i zajednički izvode zaključke o djelovanju endogenih i egzogenih sila.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Nastavnik provodi kratku formativnu provjeru znanja postavljajući pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa. Učenici razgovaraju o značaju razumijevanja prirodnih procesa za zaštitu ljudi i prostora, posebno u slučaju vulkana, zemljotresa i drugih prirodnih nepogoda. Za završnu refleksiju nastavnik postavlja pitanje: „Zašto je važno poznavati procese koji oblikuju Zemljinu površinu?“ Učenici iznose svoja mišljenja, nakon čega nastavnik zaključuje čas naglašavajući da razumijevanje prirodnih procesa doprinosi zaštiti ljudi, odgovornijem odnosu prema prirodi i boljem planiranju prostora. Za domaću zadaću učenici izvlače istraživački zadatak za naredni čas (najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste ili najrazorniji zemljotresi u historiji).
Potrebni resursi
- Udžbenik geografije za VI razred
- Geografska karta svijeta
- Slike i videozapisi kretanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija, lednika, klifova, plaža i drugih reljefnih oblika
- TV ili projektor
- Nastavni listići s tabelama i istraživačkim zadacima
- Tabla i markeri
Kratka formativna provjera znanja kroz pitanja o unutrašnjim i vanjskim procesima te njihovom uticaju na oblikovanje reljefa.
Istraživački zadatak za naredni čas — učenici izvlače temu: najviše planine na kontinentima, vulkani i njihove vrste, ili najrazorniji zemljotresi u historiji.
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Čas obuhvata ponavljanje Scratch pojmova kroz QR kocku izazova, grupno osmišljavanje priče slaganjem kartica te digitalnu realizaciju priče u Scratchu uz vršnjačko vrednovanje i konstruktivnu povratnu informaciju.
Čas obuhvata uvod u pojmove algoritma i dijagrama toka kroz primjere iz svakodnevnog života, samostalnu izradu algoritma u Class Notebooku za zadatak pokretanja igrice te prezentaciju rješenja uz samoevaluaciju u Microsoft Forms-u.
Čas obuhvata osmišljavanje likova i priča u parovima, demonstraciju rada u Scratchu, izradu interakcija između likova te rješavanje problemskog zadatka "Tajanstvena misija" uz završnu refleksiju o naučenom.
Čas obuhvata ponavljanje pojmova tehnikom "Grozd", grupni projektni rad na proračunu površine i troškova za tri scenarija (laminat, keramika, krečenje) te prezentaciju rezultata metodom galerije.
Čas obuhvata ponavljanje pojmova molekul i atom, posmatranje Braunovog kretanja i eksperiment s difuzijom uz digitalne simulacije, te diskusiju koja povezuje miješanje molekula s prihvatanjem različitosti među učenicima.
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o sličnostima i razlikama među ljudima, rad na tri stanice učenja (rasa, jezik, religija) uz igru uloga te završnu refleksiju o toleranciji i mirnom suživotu.
Pažljivo uređen prostor može probuditi radoznalost, motivisati učenike i učiniti učenje prijatnijim. Svaki detalj kabineta može postati dio nastavnog procesa i pokazati učenicima da matematika nije samo u udžbeniku, već svuda oko nas.
Čas obuhvata razgovor o štetnosti duvana i psihoaktivnih supstanci, primjenu metode recipročnog poučavanja u grupnom radu na tekstu te razgovor o nenasilnim načinima odbijanja vršnjačkog pritiska.
Čas obuhvata istraživački rad u pet muzejskih stanica o Homerovom svijetu, Trojanskom ratu, Odisejevom putovanju i grčkoj mitologiji, izradu plakata i suvenira te razgledanje "muzejske galerije" s glasanjem o najvrednijem eksponatu.