Dnevnik čitanja
Ova priprema usmjerena je na razvoj vještine vođenja dnevnika čitanja kao načina razumijevanja i interpretacije književnog teksta. Učenici kroz različite aktivnosti uče kako sažeti tekst, formulisati vlastiti stav i potkrijepiti ga argumentima.
2 časa
Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
B Pisanje
B.I.1 Analizira teme književnih i informativnih tekstova pišući argumente u korist navedenih tvrdnji i pozivajući se na sadržaj teksta.
B.I.1.2. Navodi argumente dokazujući i razlikujući tvrdnje od mišljenja u analizi određenih tema ili tekstova.
B.I.1.3. Iznosi tvrdnje i protutvrdnje ističući prednosti i ograničenja i uzimajući u obzir nivo znanja publike.
B.I.1.5. Prikuplja informacije potrebne za kvalitetan odgovor na temu, birajući odgovarajuće riječi, pojmove i jezička sredstva u skladu s temom i vrstom teksta.
Učenici će se upoznati s pojmom dnevnika čitanja i naučiti da napišu kratku, strukturiranu zabilješku o književnom tekstu, izražavajući vlastiti doživljaj i koristeći argumente iz teksta.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1:
Nastavnik postavlja pitanja:
Da li vodite bilješke kada nešto čitate?
Kako biste opisali knjigu koju ste pročitali prijatelju?
Šta vam ostaje u sjećanju nakon čitanja?
Nastavnik najavljuje temu:
Danas učimo kako se piše dnevnik čitanja i zašto nam pomaže da bolje razumijemo tekst. Ovu temu ćemo raditi dva časa i vi ćete voditi svoje dnevnike čitanja koje ćemo zajedno analizirati.
Aktivnost 2:
Nastavnik objašnjava:
dnevnik čitanja = lični zapis o pročitanom tekstu
svrha: razumijevanje, pamćenje, analiza, izražavanje mišljenja
Dnevnik čitanja sadrži sljedeće informacije:
naslov djela
autor
kratki sadržaj (3–5 rečenica)
likovi
tema
lični doživljaj (mišljenje + argument)
poruka teksta...,
ali učenici dobijaju primjerak predloška dnevnika čitanja kako treba izgledati:
Pisac:
Naslov djela:
Datum:
Ime i prezime:
Razred i odjeljenje:
Sažetak teksta:
Protutvrdnja - Može li se drugačije gledati na situaciju?
Tvrdnja (moj stav) - “Lik je postupio ispravno / pogrešno...”
Zaključak - Šta sam naučio/la iz teksta?
Argumenti koji potvrđuju moju tvrdnju:
Osobine lika:
Koga analiziraš (lik ili situaciju)?
Postupci lika:
Zašto tako postupa?
Poruka djela - Šta pisac želi poručiti?:
Poveži djelo sa savremenim kontekstom (društvene mreže, odnosi među ljudima, škola, društvo):
Da li se slažem s porukom? Zašto?
Kako se ovo može povezati sa današnjim životom?
Također, učenici dobijaju i mogućnost ocjenjivanja djela koje su čitali - 3 zvjezdice - odlična ocjena, 2 zvjezdice - dobra ocjena, 1 zvjezdica - loša ocjena.
Učenici čitaju kratki književni odlomak na času (ali i kod kuće, već ranije se treba dogovoriti sa učenicima o književnom djelu koje će se obrađivati, npr. Mali princ).




Nastavnik vodi analizu:
Ko su likovi?
Šta se dogodilo?
Koja je poruka?
Kako se učenik osjeća nakon čitanja?
Imati na umu razliku između tvrdnje (šta tekst kaže) i mišljenja (šta učenik misli).
Učenici individualno pišu dnevnik čitanja, kako na času, tako i kod kuće prema primjeru predloška koji dobiju ranije.
Aktivnost 3:
Nekoliko učenika čita svoje radove, a treba se uraditi zajednička analiza:
da li su jasno napisali mišljenje;
da li su koristili podatke iz teksta?
Nastavnik sumira:
Dnevnik čitanja pomaže da čitamo pažljivije i razmišljamo o onome što čitamo.
Učenički rad se prati i procjenjuje prema razumijevanju teksta, jasnoći izraza, strukturi dnevnika, upotrebi argumenata, gramatičkoj i pravopisnoj tačnosti.
Učenici na kraju časa popunjavaju kratku refleksiju (Moj najjači dio rada: __________________, Ono što mogu popraviti: ________________
Da li imam jasan argument? DA / NE). Time će razvijati odgovornost za učenje.
Također, može se i izvršiti vršnjačko vrednovanje - U paru učenici razmjenjuju radove i procjenjuju: Da li je tvrdnja jasna? Postoji li dokaz iz teksta? Da li ima drugačije mišljenje (protutvrdnja)?
Na ovakav način će učiti jedni od drugih i razvijati kritičko mišljenje.
Nastavnik može voditi jednostavnu evidenciju: Učenik, Sažetak, Argument, Analiza, Napredak. Neće se gledati samo jedna ocjena već će se pratiti razvoj kroz više radova.
Učenik vodi dnevnik samostalno prema dogovoru, roditelj može imati kontrolnu i podržavajuću ulogu, a nastavnik jasno definiše rokove, način vođenja dnevnika, kao i ulogu roditelja (npr. potpis, kratka potvrda itd.).
Dnevnik čitanja treba biti jasno strukturiran, uz unaprijed definisane kriterije i očekivanja. Nastavnik treba redovno pratiti učenike, davati povratnu informaciju i usmjeravati ih na samostalno izražavanje.
Savjeti su:
Jasno objasniti učenicima strukturu i cilj dnevnika čitanja,
Dati primjer ili gotov obrazac za pisanje,
Postepeno voditi učenike kroz čitanje i bilježenje,
Naglasiti lični doživljaj, a ne samo prepričavanje,
Redovno pratiti i davati kratku povratnu informaciju,
Definisati jasne kriterije ocjenjivanja,
Povezivati zadatak s nastavnim sadržajem i diskusijom na času,
Ukoliko učenik izrazi želju, podržati ga da sam osmisli dizajn dnevnika čitanja.
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Приказ резултата истраживања о самопроцјени ученика петог разреда о дигиталној писмености и компетенцијама у контексту новоуведеног наставног предмета Дигитални свијет.
Danilo Vasiljević, učitelj iz Modriče, osamnaest godina gradi učionicu kao prostor slobodnog mišljenja. Za InŠkolu ima samo jednu riječ: sloboda. Njegova priča podsjeća zašto nastavnički poziv nikada nije gotov.
Осврт на Пројекат социјализације дјеце Републике Српске кроз виђење и искуство једног учитеља. Текст доноси личну перспективу о боравку у Пројекту и значају оваквих неформалних облика васпитног рада за развој социјалних компетенција дјеце.
Kroz kreativno književno putovanje u Švedsku, upoznali smo romana „Pipi Duga Čarapa“, analizirali djelo, raspravljali o postupcima likova, učestvovali u debati i kroz kreativne zadatke razvijali maštu, kritičko mišljenje i ljubav prema čitanju.
Da bi čitanje postalo više od školske obaveze, osmislili smo književna putovanja, uveli Čitalačke pasoše i kreirali Kofere uspomena. Tako smo otkrivali svijet knjiga, upoznavali različite kulture i razvijali ljubav prema čitanju.
Tekst prikazuje iskustva iz moje učionice u razvijanju ljubavi prema čitanju kroz čitalačke pasoše, razgovore o knjigama, predstavu „Ježeva kućica“ i pokretanje čitalačkog kluba kao prostora za zajedničko čitanje i razmišljanje.
Možemo li ponovo imati bajku u kojoj su knjige bile te koje su nam pričale priče i učile nas, otkrivale nam nove svjetove. Bajku u kojoj su djeca čitala, biblioteke bile prava kraljevstva, a mi mogli birati uloge prinčeva i princeza...Pokušajmo!
U našoj učionici čitanje nije bilo samo školska obaveza, već prilika za istraživanje, stvaranje i uživanje u knjigama. Kreativne aktivnosti pomogle su učenicima da zavole lektiru, poeziju i razvijaju čitalačku pismenost.
Transformativna moć čitanja – od ličnog otkrivanja svijeta knjiga do razumijevanja psihološke vrijednosti književnosti i njenog mjesta u životima mladih.