Dnevnik čitanja
Ova priprema usmjerena je na razvoj vještine vođenja dnevnika čitanja kao načina razumijevanja i interpretacije književnog teksta. Učenici kroz različite aktivnosti uče kako sažeti tekst, formulisati vlastiti stav i potkrijepiti ga argumentima.
2 časa
Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
B Pisanje
B.I.1 Analizira teme književnih i informativnih tekstova pišući argumente u korist navedenih tvrdnji i pozivajući se na sadržaj teksta.
B.I.1.2. Navodi argumente dokazujući i razlikujući tvrdnje od mišljenja u analizi određenih tema ili tekstova.
B.I.1.3. Iznosi tvrdnje i protutvrdnje ističući prednosti i ograničenja i uzimajući u obzir nivo znanja publike.
B.I.1.5. Prikuplja informacije potrebne za kvalitetan odgovor na temu, birajući odgovarajuće riječi, pojmove i jezička sredstva u skladu s temom i vrstom teksta.
Učenici će se upoznati s pojmom dnevnika čitanja i naučiti da napišu kratku, strukturiranu zabilješku o književnom tekstu, izražavajući vlastiti doživljaj i koristeći argumente iz teksta.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1:
Nastavnik postavlja pitanja:
Da li vodite bilješke kada nešto čitate?
Kako biste opisali knjigu koju ste pročitali prijatelju?
Šta vam ostaje u sjećanju nakon čitanja?
Nastavnik najavljuje temu:
Danas učimo kako se piše dnevnik čitanja i zašto nam pomaže da bolje razumijemo tekst. Ovu temu ćemo raditi dva časa i vi ćete voditi svoje dnevnike čitanja koje ćemo zajedno analizirati.
Aktivnost 2:
Nastavnik objašnjava:
dnevnik čitanja = lični zapis o pročitanom tekstu
svrha: razumijevanje, pamćenje, analiza, izražavanje mišljenja
Dnevnik čitanja sadrži sljedeće informacije:
naslov djela
autor
kratki sadržaj (3–5 rečenica)
likovi
tema
lični doživljaj (mišljenje + argument)
poruka teksta...,
ali učenici dobijaju primjerak predloška dnevnika čitanja kako treba izgledati:
Pisac:
Naslov djela:
Datum:
Ime i prezime:
Razred i odjeljenje:
Sažetak teksta:
Protutvrdnja - Može li se drugačije gledati na situaciju?
Tvrdnja (moj stav) - “Lik je postupio ispravno / pogrešno...”
Zaključak - Šta sam naučio/la iz teksta?
Argumenti koji potvrđuju moju tvrdnju:
Osobine lika:
Koga analiziraš (lik ili situaciju)?
Postupci lika:
Zašto tako postupa?
Poruka djela - Šta pisac želi poručiti?:
Poveži djelo sa savremenim kontekstom (društvene mreže, odnosi među ljudima, škola, društvo):
Da li se slažem s porukom? Zašto?
Kako se ovo može povezati sa današnjim životom?
Također, učenici dobijaju i mogućnost ocjenjivanja djela koje su čitali - 3 zvjezdice - odlična ocjena, 2 zvjezdice - dobra ocjena, 1 zvjezdica - loša ocjena.
Učenici čitaju kratki književni odlomak na času (ali i kod kuće, već ranije se treba dogovoriti sa učenicima o književnom djelu koje će se obrađivati, npr. Mali princ).




Nastavnik vodi analizu:
Ko su likovi?
Šta se dogodilo?
Koja je poruka?
Kako se učenik osjeća nakon čitanja?
Imati na umu razliku između tvrdnje (šta tekst kaže) i mišljenja (šta učenik misli).
Učenici individualno pišu dnevnik čitanja, kako na času, tako i kod kuće prema primjeru predloška koji dobiju ranije.
Aktivnost 3:
Nekoliko učenika čita svoje radove, a treba se uraditi zajednička analiza:
da li su jasno napisali mišljenje;
da li su koristili podatke iz teksta?
Nastavnik sumira:
Dnevnik čitanja pomaže da čitamo pažljivije i razmišljamo o onome što čitamo.
Učenički rad se prati i procjenjuje prema razumijevanju teksta, jasnoći izraza, strukturi dnevnika, upotrebi argumenata, gramatičkoj i pravopisnoj tačnosti.
Učenici na kraju časa popunjavaju kratku refleksiju (Moj najjači dio rada: __________________, Ono što mogu popraviti: ________________
Da li imam jasan argument? DA / NE). Time će razvijati odgovornost za učenje.
Također, može se i izvršiti vršnjačko vrednovanje - U paru učenici razmjenjuju radove i procjenjuju: Da li je tvrdnja jasna? Postoji li dokaz iz teksta? Da li ima drugačije mišljenje (protutvrdnja)?
Na ovakav način će učiti jedni od drugih i razvijati kritičko mišljenje.
Nastavnik može voditi jednostavnu evidenciju: Učenik, Sažetak, Argument, Analiza, Napredak. Neće se gledati samo jedna ocjena već će se pratiti razvoj kroz više radova.
Učenik vodi dnevnik samostalno prema dogovoru, roditelj može imati kontrolnu i podržavajuću ulogu, a nastavnik jasno definiše rokove, način vođenja dnevnika, kao i ulogu roditelja (npr. potpis, kratka potvrda itd.).
Dnevnik čitanja treba biti jasno strukturiran, uz unaprijed definisane kriterije i očekivanja. Nastavnik treba redovno pratiti učenike, davati povratnu informaciju i usmjeravati ih na samostalno izražavanje.
Savjeti su:
Jasno objasniti učenicima strukturu i cilj dnevnika čitanja,
Dati primjer ili gotov obrazac za pisanje,
Postepeno voditi učenike kroz čitanje i bilježenje,
Naglasiti lični doživljaj, a ne samo prepričavanje,
Redovno pratiti i davati kratku povratnu informaciju,
Definisati jasne kriterije ocjenjivanja,
Povezivati zadatak s nastavnim sadržajem i diskusijom na času,
Ukoliko učenik izrazi želju, podržati ga da sam osmisli dizajn dnevnika čitanja.
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.