Dnevnik čitanja
Ova priprema usmjerena je na razvoj vještine vođenja dnevnika čitanja kao načina razumijevanja i interpretacije književnog teksta. Učenici kroz različite aktivnosti uče kako sažeti tekst, formulisati vlastiti stav i potkrijepiti ga argumentima.
2 časa
Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
B Pisanje
B.I.1 Analizira teme književnih i informativnih tekstova pišući argumente u korist navedenih tvrdnji i pozivajući se na sadržaj teksta.
B.I.1.2. Navodi argumente dokazujući i razlikujući tvrdnje od mišljenja u analizi određenih tema ili tekstova.
B.I.1.3. Iznosi tvrdnje i protutvrdnje ističući prednosti i ograničenja i uzimajući u obzir nivo znanja publike.
B.I.1.5. Prikuplja informacije potrebne za kvalitetan odgovor na temu, birajući odgovarajuće riječi, pojmove i jezička sredstva u skladu s temom i vrstom teksta.
Učenici će se upoznati s pojmom dnevnika čitanja i naučiti da napišu kratku, strukturiranu zabilješku o književnom tekstu, izražavajući vlastiti doživljaj i koristeći argumente iz teksta.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1:
Nastavnik postavlja pitanja:
Da li vodite bilješke kada nešto čitate?
Kako biste opisali knjigu koju ste pročitali prijatelju?
Šta vam ostaje u sjećanju nakon čitanja?
Nastavnik najavljuje temu:
Danas učimo kako se piše dnevnik čitanja i zašto nam pomaže da bolje razumijemo tekst. Ovu temu ćemo raditi dva časa i vi ćete voditi svoje dnevnike čitanja koje ćemo zajedno analizirati.
Aktivnost 2:
Nastavnik objašnjava:
dnevnik čitanja = lični zapis o pročitanom tekstu
svrha: razumijevanje, pamćenje, analiza, izražavanje mišljenja
Dnevnik čitanja sadrži sljedeće informacije:
naslov djela
autor
kratki sadržaj (3–5 rečenica)
likovi
tema
lični doživljaj (mišljenje + argument)
poruka teksta...,
ali učenici dobijaju primjerak predloška dnevnika čitanja kako treba izgledati:
Pisac:
Naslov djela:
Datum:
Ime i prezime:
Razred i odjeljenje:
Sažetak teksta:
Protutvrdnja - Može li se drugačije gledati na situaciju?
Tvrdnja (moj stav) - “Lik je postupio ispravno / pogrešno...”
Zaključak - Šta sam naučio/la iz teksta?
Argumenti koji potvrđuju moju tvrdnju:
Osobine lika:
Koga analiziraš (lik ili situaciju)?
Postupci lika:
Zašto tako postupa?
Poruka djela - Šta pisac želi poručiti?:
Poveži djelo sa savremenim kontekstom (društvene mreže, odnosi među ljudima, škola, društvo):
Da li se slažem s porukom? Zašto?
Kako se ovo može povezati sa današnjim životom?
Također, učenici dobijaju i mogućnost ocjenjivanja djela koje su čitali - 3 zvjezdice - odlična ocjena, 2 zvjezdice - dobra ocjena, 1 zvjezdica - loša ocjena.
Učenici čitaju kratki književni odlomak na času (ali i kod kuće, već ranije se treba dogovoriti sa učenicima o književnom djelu koje će se obrađivati, npr. Mali princ).




Nastavnik vodi analizu:
Ko su likovi?
Šta se dogodilo?
Koja je poruka?
Kako se učenik osjeća nakon čitanja?
Imati na umu razliku između tvrdnje (šta tekst kaže) i mišljenja (šta učenik misli).
Učenici individualno pišu dnevnik čitanja, kako na času, tako i kod kuće prema primjeru predloška koji dobiju ranije.
Aktivnost 3:
Nekoliko učenika čita svoje radove, a treba se uraditi zajednička analiza:
da li su jasno napisali mišljenje;
da li su koristili podatke iz teksta?
Nastavnik sumira:
Dnevnik čitanja pomaže da čitamo pažljivije i razmišljamo o onome što čitamo.
Učenički rad se prati i procjenjuje prema razumijevanju teksta, jasnoći izraza, strukturi dnevnika, upotrebi argumenata, gramatičkoj i pravopisnoj tačnosti.
Učenici na kraju časa popunjavaju kratku refleksiju (Moj najjači dio rada: __________________, Ono što mogu popraviti: ________________
Da li imam jasan argument? DA / NE). Time će razvijati odgovornost za učenje.
Također, može se i izvršiti vršnjačko vrednovanje - U paru učenici razmjenjuju radove i procjenjuju: Da li je tvrdnja jasna? Postoji li dokaz iz teksta? Da li ima drugačije mišljenje (protutvrdnja)?
Na ovakav način će učiti jedni od drugih i razvijati kritičko mišljenje.
Nastavnik može voditi jednostavnu evidenciju: Učenik, Sažetak, Argument, Analiza, Napredak. Neće se gledati samo jedna ocjena već će se pratiti razvoj kroz više radova.
Učenik vodi dnevnik samostalno prema dogovoru, roditelj može imati kontrolnu i podržavajuću ulogu, a nastavnik jasno definiše rokove, način vođenja dnevnika, kao i ulogu roditelja (npr. potpis, kratka potvrda itd.).
Dnevnik čitanja treba biti jasno strukturiran, uz unaprijed definisane kriterije i očekivanja. Nastavnik treba redovno pratiti učenike, davati povratnu informaciju i usmjeravati ih na samostalno izražavanje.
Savjeti su:
Jasno objasniti učenicima strukturu i cilj dnevnika čitanja,
Dati primjer ili gotov obrazac za pisanje,
Postepeno voditi učenike kroz čitanje i bilježenje,
Naglasiti lični doživljaj, a ne samo prepričavanje,
Redovno pratiti i davati kratku povratnu informaciju,
Definisati jasne kriterije ocjenjivanja,
Povezivati zadatak s nastavnim sadržajem i diskusijom na času,
Ukoliko učenik izrazi želju, podržati ga da sam osmisli dizajn dnevnika čitanja.
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Hibridna aplikacija za blokovsko programiranje koja učenike uvodi u svijet mješavine blokovskog i tekstualnog programiranja u Python programskom jeziku.
Učenici kroz dramatizaciju, rad u paru i tehniku "Galerija" sastavljaju slagalice od geometrijskih oblika, uočavajući odnos dijela i cjeline te razlikujući osnovne od izvedenih oblika.
Učenici u ekspertnim grupama istražuju teme o električnoj energiji, provodljivosti, upotrebi baterija i opasnostima od struje, uz razvijanje saradnje i odgovornosti prema sigurnom rukovanju uređajima.
Učenici kroz demonstraciju, grupni rad i diskusiju istražuju važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja, uz razvijanje svijesti o štednji, zaštiti vode i solidarnosti prema ljudima bez pristupa pitkoj vodi.
Učenici kroz zagonetku, čitanje teksta "Đuro", Vennov dijagram i razne igre uče prepoznavati, čitati i pisati veliko i malo slovo Đ đ, uz razvijanje glasovne analize i suradnje.
Učenici istražuju pojam nacionalnih manjina i njihov kulturni značaj u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na romsku zajednicu, uz razvijanje tolerancije, empatije i uvažavanja različitosti.
Učenici kroz grupni rad vajaju voće od glinamola i zajednički sastavljaju kompoziciju "zdjela sa voćem", uz razvijanje fine motorike, kreativnosti, saradnje i estetskog procjenjivanja.
Učenici istražuju i upoznaju muzičke stilove 20. stoljeća, prepoznaju njihove karakteristike, izvođače i instrumente te kroz slušanje, grupni rad i prezentacije razvijaju kreativnost, toleranciju, saradnju i uvažavanje različitosti.
Učenici kroz analizu pjesme „Edelweiss” upoznaju ulogu muzike u mjuziklu, povezuju muziku s emocijama i porukama, razvijaju kritičko mišljenje, saradnju, empatiju te svijest o miru i zajedništvu.