Doc. dr. Emir Vajzović: Medijska i informacijska pismenost nije stanje, to je proces cjeloživotnog učenja koji nikad ne staje

Nedim i Namir su u sinoćnjem izdanju ep16s2 Besjeda o obrazovanju ugostili velikog prijatelja obrazovanja i velikog prijatelja djece koji doprinosi drugačijoj paradigmi obrazovanju. Doc. dr. Emir Vajzović, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, nakon što je magistrirao pri Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Univerzitet u Bologni i Univerzitet u Sarajevu) Demokratija i ljudska prava i doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu iz oblasti političkih nauka; izabran je u zvanje docenta na naučnoj oblasti sigurnosnih i mirovnih studija.

Gost i domaćini razgovarali su o medijskoj pismenosti, civilnom društvu i obrazovanju, sinergiji između različitih aktera, novoj paradigmi obrazovanja i obrazovanju generalno.

Medijska i informacijska pismenost, postaje šesto čulo koje nam omogućava da znamo svoj naredni korak, kako to navodi profesor i u svojim naučno-istraživačkim radovima. To šesto čulo, potrebno je razvijati od djetinjstva. Medijska i informacijska pismenost nije stanje, to je proces cjeloživotnog učenja koji nikad ne staje. Okruženje je toliko dinamično, da ne možemo povući liniju i reći – ja sam sada medijski pismen. Vajzović je govorio i o tzv. antidisciplinarnom pristupu, koji nadilazi interdisciplinarni kao nedovoljno dobar.

U radu sa nastavnicima, u hibridnom obrazovanju, i dalje postoji jaz između roditelja i djece. Istraživanja pokazuju da ekran nema prostora u razvoju djece do pete ili šeste godine djeteta, a djeca ipak provode zastrašujuće puno vremena pred ekranom dodaje profesor i navodi kako danas postoji čitav fenomen interenet-dadilja.

O udžbenicima Vajzović govori da su znanje i informacije toliko brzorazvijajući, da više nemamo taj luksuz da štampani udžbenik traje više godina u obrazovanju. Sama prodaja udžbenika je prevaziđena, kao što se desilo i najvažnijim magazinima i časopisima koji su nekada bili baza, a danas su u potpunosti prebačeni na online platforme. Medijska informacijska pismenost je i sve i ništa, to je filozofija razumijevanja našeg društva. Potrebno je stimulirati nastavnike i bibliotekare da zajedno nađu prisupe i po mogućnosti, kroz učenje i istraživanje dođu do djece.

Vajzović sa timom, zadnjih pet godina, razvija ne samo teoretski model, nego i održiv model integracije koji će podržati nastavnika koji kreativno želi djelovati u učionici. Ono što Step by Step radi je odlično, ali može imati za rezultat isprovociranog nastavnika, to je kritička masa koja je neophodna i želi biti kreativna u učionici, ali je bez sistemskog rješenja moguće da takav nastavik dobije opomenu od direktora ili Ministarstva. To je potrebno sistemski, polako rješavati.

Studentu se desio obrazovni sistem, zaključio je Vajzović, nakon što je vidio kako djeca u prvom razredu osnovne postavljaju odlična pitanja, a studenti na predavanjima i nakon kvalitetnih sadržaja nemaju pitanja. Učeniku je važno da prođe kroz istraživački proces. 

Fuzija informatike i tehnologije u kojoj je živimo je interesantna i potrebno je objasniti je i inkorporirati je u obrazovni sistem. Nastavnik i profesor treba biti taj koji će sagledavati dinamiku. Nismo sposobni da odustanemo od ustaljenih obrazaca. Informacijsko-medijsko društvo nas je usisalo i potrebno je razvijati kritičko razmišljanje.

Profesor Vajzović najavio je novu knjigu Medijska i informacijska pismenost: dizajn učenja za digitalno doba  koja je rezultat saradnje Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka. Objedinjena su tri ključna UNESCO-ova alata i potpuno ih prilagodili Bosni i Hercegovini, sa 12 razrađenih modula, koji će biti dostupni online.

Moramo školovati buduće generacije nastavnika, prema modelima, koje smo spominjali, pa je na ova dva fakulteta napravljen predmet Medijska i informacijska pismenost. Krajišnik je napomenuo i problem infrastrukture, nedostatka tehnologije s kojim se susreću nastavnici a i djeca. Udruživanjem roditelja u zajednice, moguće je trenutno djelovati na ovaj problem, ali rješenje treba biti  sistemsko – osiguranje sredstava iz poreskih sredstava u budžetima. Svako dijete koje kreće u školu, ne treba imati više školsku torbu, nego kvalitetan uređaj s kojim može pratiti nastavu i prikupljati znanje u digitalnom okruženju. 

Kada govori o neinformiranom i dezinformiranom pojedincu, Vajzović ukazuje da je rezultat isti. Pogledajte sinoćnju epizodu u dva videa i promišljajte sa zaljubljenicima u obrazovanje

!