Sukob Tito–Staljin i period samoupravljanja
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o sukobu Tito–Staljin i samoupravnom socijalizmu u paru te vođenu diskusiju o političkim i ekonomskim posljedicama tog sukoba za Jugoslaviju.
45 minuta
Historija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati razumijevanje uzroka i posljedica sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine te promjena koje su uslijedile u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije kroz analizu historijskih izvora i diskusiju.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- navodi uzroke sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine
- opisuje političke posljedice tog sukoba za Jugoslaviju
- izdvaja osnovne karakteristike samoupravnog socijalizma
- analizom historijskog teksta uočava promjene u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije te argumentira svoje zaključke tokom diskusije
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Think–Pair–Share
Uvodna problemska aktivnost – Think–Pair–Share: Nastavnik započinje čas uvodnim pitanjem: Da li države uvijek moraju slijediti politiku jačih država ili mogu samostalno donositi odluke? Učenici najprije nekoliko trenutaka samostalno razmišljaju o postavljenom pitanju, a zatim u paru razmjenjuju svoja mišljenja (Think–Pair–Share). Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore pred odjeljenjem. Nastavnik sluša njihove odgovore i povezuje ih sa historijskim kontekstom odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.
Aktivnost 2 – Upoznavanje historijskog konteksta i analiza teksta
Nastavnik objašnjava političke odnose između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza u poslijeratnom periodu. Posebno se ističe da je Jugoslavija u početku bila bliska Sovjetskom Savezu, ali da su se tokom vremena pojavile političke razlike između jugoslavenskog rukovodstva na čelu sa Josipom Brozom Titom i sovjetskog lidera Josifa Staljina. Nastavnik objašnjava da je 1948. godine došlo do otvorenog sukoba između dvije države, koji je potvrđen donošenjem Rezolucije Informbiroa, kojom je Jugoslavija optužena za odstupanje od sovjetskog modela socijalizma. Nakon uvodnog objašnjenja učenici dobijaju kratak historijski tekst o sukobu Tito–Staljin i razvoju samoupravnog socijalizma u Jugoslaviji. Učenici rade u paru i imaju zadatak da pažljivo pročitaju tekst te izdvoje najvažnije informacije. Na radnom listiću nalaze se pitanja koja ih usmjeravaju da uoče uzroke sukoba između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, političke posljedice tog sukoba te razvoj radničkog samoupravljanja kao posebnog modela upravljanja u Jugoslaviji.
Aktivnost 3 – Vođena diskusija i zaključivanje
Vođena diskusija i zaključivanje: Nakon završetka rada u paru nekoliko učenika predstavlja svoje odgovore pred odjeljenjem. Ostali učenici dopunjuju odgovore ili postavljaju dodatna pitanja. Nastavnik moderira diskusiju i po potrebi dopunjava objašnjenja kako bi učenici bolje razumjeli politički i ekonomski značaj sukoba Tito–Staljin za dalji razvoj Jugoslavije.
U završnom dijelu časa nastavnik postavlja pitanje za diskusiju: Zašto je sukob Tito–Staljin bio važan za politički i ekonomski razvoj Jugoslavije? Učenici iznose svoja mišljenja i pokušavaju objasniti svoje odgovore. Nastavnik zajedno sa učenicima sumira ključne zaključke i naglašava da je nakon tog sukoba Jugoslavija razvila poseban model socijalizma zasnovan na radničkom samoupravljanju.
Potrebni resursi
- Udžbenik Historija 9 (NAM)
- Historijska karta Evrope nakon Drugog svjetskog rata
- Tekst za analizu o sukobu Tito–Staljin
- Radni listić sa pitanjima
- Tabla/projektor + laptop/PC
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Pažljivo uređen prostor može probuditi radoznalost, motivisati učenike i učiniti učenje prijatnijim. Svaki detalj kabineta može postati dio nastavnog procesa i pokazati učenicima da matematika nije samo u udžbeniku, već svuda oko nas.
Čas obuhvata razgovor o štetnosti duvana i psihoaktivnih supstanci, primjenu metode recipročnog poučavanja u grupnom radu na tekstu te razgovor o nenasilnim načinima odbijanja vršnjačkog pritiska.
Čas obuhvata istraživački rad u pet muzejskih stanica o Homerovom svijetu, Trojanskom ratu, Odisejevom putovanju i grčkoj mitologiji, izradu plakata i suvenira te razgledanje "muzejske galerije" s glasanjem o najvrednijem eksponatu.
Čas obuhvata razgovor o velikim naučnim i tehničkim pronalascima novog vijeka, istraživanje kroz grupni rad (naučnici, pronalazači, umjetnici, putnici), izradu izložbenog štanda te predstavljanje dostignuća na "Sajmu velikih izuma".
Čas obuhvata razgovor o renesansnim umjetničkim djelima, istraživanje humanizma i renesanse kroz grupni rad (humanisti, umjetnici, naučnici, gradovi renesanse), izradu izložbenog pana te predstavljanje radova u "Galeriji renesanse".
Čas obuhvata razgovor o životu u srednjem vijeku, istraživanje društvenih slojeva (seljaci, plemstvo, svećenstvo, zanatlije i trgovci) kroz grupni rad, izradu plakata "Jedan dan u životu…" te poređenje srednjovjekovnog i savremenog načina života.
Čas obuhvata razgovor o nastanku kršćanstva i islama, istraživanje osnovnih obilježja obje religije kroz grupni rad, izradu plakata "Most razumijevanja" te predstavljanje i diskusiju o zajedničkim vrijednostima.
Čas obuhvata razgovor o uticaju prirodnih uslova antičke Grčke na razvoj polisa, trgovine i pomorstva, grupni rad o Olimpijskim igrama, filozofiji, umjetnosti, graditeljstvu i mitologiji, izradu i predstavljanje muzejskih eksponata.
Nova školska godina donosi nove izazove, ali i priliku da zajedno nastavimo ono što smo započeli. U peti razred ulazimo kao već uigran tim, spremni za nove ideje, iskustva i zajedničke uspjehe.