Sukob Tito–Staljin i period samoupravljanja

Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o sukobu Tito–Staljin i samoupravnom socijalizmu u paru te vođenu diskusiju o političkim i ekonomskim posljedicama tog sukoba za Jugoslaviju.

Organizacijski oblik nastave
Suradnja škole sa roditeljima i zajednicom te razvoj školskog kolektiva
Trajanje

45 minuta

Predmet

Historija

Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja

Cilj: Razvijati razumijevanje uzroka i posljedica sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine te promjena koje su uslijedile u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije kroz analizu historijskih izvora i diskusiju.

Ishodi učenja i poučavanja

Učenik/učenica:

  • navodi uzroke sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine
  • opisuje političke posljedice tog sukoba za Jugoslaviju
  • izdvaja osnovne karakteristike samoupravnog socijalizma
  • analizom historijskog teksta uočava promjene u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije te argumentira svoje zaključke tokom diskusije

Detaljan opis realizacije

Aktivnost 1 – Think–Pair–Share 

Uvodna problemska aktivnost – Think–Pair–Share: Nastavnik započinje čas uvodnim pitanjem: Da li države uvijek moraju slijediti politiku jačih država ili mogu samostalno donositi odluke? Učenici najprije nekoliko trenutaka samostalno razmišljaju o postavljenom pitanju, a zatim u paru razmjenjuju svoja mišljenja (Think–Pair–Share). Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore pred odjeljenjem. Nastavnik sluša njihove odgovore i povezuje ih sa historijskim kontekstom odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.

Aktivnost 2 – Upoznavanje historijskog konteksta i analiza teksta

Nastavnik objašnjava političke odnose između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza u poslijeratnom periodu. Posebno se ističe da je Jugoslavija u početku bila bliska Sovjetskom Savezu, ali da su se tokom vremena pojavile političke razlike između jugoslavenskog rukovodstva na čelu sa Josipom Brozom Titom i sovjetskog lidera Josifa Staljina. Nastavnik objašnjava da je 1948. godine došlo do otvorenog sukoba između dvije države, koji je potvrđen donošenjem Rezolucije Informbiroa, kojom je Jugoslavija optužena za odstupanje od sovjetskog modela socijalizma. Nakon uvodnog objašnjenja učenici dobijaju kratak historijski tekst o sukobu Tito–Staljin i razvoju samoupravnog socijalizma u Jugoslaviji. Učenici rade u paru i imaju zadatak da pažljivo pročitaju tekst te izdvoje najvažnije informacije. Na radnom listiću nalaze se pitanja koja ih usmjeravaju da uoče uzroke sukoba između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, političke posljedice tog sukoba te razvoj radničkog samoupravljanja kao posebnog modela upravljanja u Jugoslaviji.

Aktivnost 3 – Vođena diskusija i zaključivanje

Vođena diskusija i zaključivanje: Nakon završetka rada u paru nekoliko učenika predstavlja svoje odgovore pred odjeljenjem. Ostali učenici dopunjuju odgovore ili postavljaju dodatna pitanja. Nastavnik moderira diskusiju i po potrebi dopunjava objašnjenja kako bi učenici bolje razumjeli politički i ekonomski značaj sukoba Tito–Staljin za dalji razvoj Jugoslavije.

U završnom dijelu časa nastavnik postavlja pitanje za diskusiju: Zašto je sukob Tito–Staljin bio važan za politički i ekonomski razvoj Jugoslavije? Učenici iznose svoja mišljenja i pokušavaju objasniti svoje odgovore. Nastavnik zajedno sa učenicima sumira ključne zaključke i naglašava da je nakon tog sukoba Jugoslavija razvila poseban model socijalizma zasnovan na radničkom samoupravljanju.

Potrebni resursi

  • Udžbenik Historija 9 (NAM)
  • Historijska karta Evrope nakon Drugog svjetskog rata
  • Tekst za analizu o sukobu Tito–Staljin
  • Radni listić sa pitanjima
  • Tabla/projektor + laptop/PC
     
     
     
Praćenje i procjenjivanje

/

Ideje za domaće zadaće (nastavak aktivnosti) i uključivanje roditelja

/

Savjeti za druge nastavnike/ce kod realizacije ove lekcije/teme

/

Slične objave

Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali