Sukob Tito–Staljin i period samoupravljanja
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o sukobu Tito–Staljin i samoupravnom socijalizmu u paru te vođenu diskusiju o političkim i ekonomskim posljedicama tog sukoba za Jugoslaviju.
45 minuta
Historija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati razumijevanje uzroka i posljedica sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine te promjena koje su uslijedile u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije kroz analizu historijskih izvora i diskusiju.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- navodi uzroke sukoba između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina 1948. godine
- opisuje političke posljedice tog sukoba za Jugoslaviju
- izdvaja osnovne karakteristike samoupravnog socijalizma
- analizom historijskog teksta uočava promjene u političkom i ekonomskom sistemu Jugoslavije te argumentira svoje zaključke tokom diskusije
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Think–Pair–Share
Uvodna problemska aktivnost – Think–Pair–Share: Nastavnik započinje čas uvodnim pitanjem: Da li države uvijek moraju slijediti politiku jačih država ili mogu samostalno donositi odluke? Učenici najprije nekoliko trenutaka samostalno razmišljaju o postavljenom pitanju, a zatim u paru razmjenjuju svoja mišljenja (Think–Pair–Share). Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore pred odjeljenjem. Nastavnik sluša njihove odgovore i povezuje ih sa historijskim kontekstom odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata.
Aktivnost 2 – Upoznavanje historijskog konteksta i analiza teksta
Nastavnik objašnjava političke odnose između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza u poslijeratnom periodu. Posebno se ističe da je Jugoslavija u početku bila bliska Sovjetskom Savezu, ali da su se tokom vremena pojavile političke razlike između jugoslavenskog rukovodstva na čelu sa Josipom Brozom Titom i sovjetskog lidera Josifa Staljina. Nastavnik objašnjava da je 1948. godine došlo do otvorenog sukoba između dvije države, koji je potvrđen donošenjem Rezolucije Informbiroa, kojom je Jugoslavija optužena za odstupanje od sovjetskog modela socijalizma. Nakon uvodnog objašnjenja učenici dobijaju kratak historijski tekst o sukobu Tito–Staljin i razvoju samoupravnog socijalizma u Jugoslaviji. Učenici rade u paru i imaju zadatak da pažljivo pročitaju tekst te izdvoje najvažnije informacije. Na radnom listiću nalaze se pitanja koja ih usmjeravaju da uoče uzroke sukoba između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, političke posljedice tog sukoba te razvoj radničkog samoupravljanja kao posebnog modela upravljanja u Jugoslaviji.
Aktivnost 3 – Vođena diskusija i zaključivanje
Vođena diskusija i zaključivanje: Nakon završetka rada u paru nekoliko učenika predstavlja svoje odgovore pred odjeljenjem. Ostali učenici dopunjuju odgovore ili postavljaju dodatna pitanja. Nastavnik moderira diskusiju i po potrebi dopunjava objašnjenja kako bi učenici bolje razumjeli politički i ekonomski značaj sukoba Tito–Staljin za dalji razvoj Jugoslavije.
U završnom dijelu časa nastavnik postavlja pitanje za diskusiju: Zašto je sukob Tito–Staljin bio važan za politički i ekonomski razvoj Jugoslavije? Učenici iznose svoja mišljenja i pokušavaju objasniti svoje odgovore. Nastavnik zajedno sa učenicima sumira ključne zaključke i naglašava da je nakon tog sukoba Jugoslavija razvila poseban model socijalizma zasnovan na radničkom samoupravljanju.
Potrebni resursi
- Udžbenik Historija 9 (NAM)
- Historijska karta Evrope nakon Drugog svjetskog rata
- Tekst za analizu o sukobu Tito–Staljin
- Radni listić sa pitanjima
- Tabla/projektor + laptop/PC
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.