Slušanje muzike, „Divlji jahač“, Robert Šuman, obrada

Slušanje kompozicije „Divlji jahač“ Roberta Šumana kroz analizu emocija, tempa, dinamike i izvođača, uz povezivanje muzičkog nemira sa svakodnevnim situacijama, pjevanje, igru, ilustraciju te primjenu tehnike uzemljenja.

Organizacijski oblik nastave
Suradnja škole sa roditeljima i zajednicom te razvoj školskog kolektiva
Trajanje

45 min

Predmet

Muzička kultura

Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja

Cilj: Omogućiti učenicima doživljaj i analizu muzičke kompozicije kroz prepoznavanje izvođača, tempa i dinamike, podstaći ih na grupno pjevanje, igru i likovno izražavanje, te ih usmjeriti ka prepoznavanju osjećaja nemira i mira u muzici i svakodnevnom životu, uz usvajanje praktičnih tehnika za prevazilaženje nemira.

Ishodi Učenik/učenica:

  • prepoznaje muzičku kompoziciju, imenuje izvođača te određuje njen tempo i dinamiku

  • objašnjava razliku između umjetničke kompozicije i drugih vrsta kompozicija

  • aktivno učestvuje u grupnom pjevanju i izvođenju muzičkih igara

  • riječima i crtežom iskazuje vlastiti doživljaj slušane kompozicije

  • pravi razliku između stanja mira i nemira te objašnjava načine oslobađanja od nemira u svakodnevnim situacijama

  • samostalno primjenjuje tehniku uzemljenja (grounding) radi smirivanja i postizanja unutrašnjeg mira

Detaljan opis realizacije

Aktivnost 1 - Muzička ukrštenica.

Učenici rješavaju muzičku ukrštenicu. Pitanja se nalaze u kutiji. Učitelj bira jednog učenika ili učenicu. Učenik/učenica povlači pitanje iz kutije, a zatim rješenje zapisuje na odgovarajuće mjesto u ukrštenici. Ukoliko ne može da se sjeti odgovora, može da zatraži pomoć drugog učenika iz razreda. Rješenja koja dobiju, daju naziv kompozicije koju će slušati na času. U pitanju je „Divlji jahač“ Roberta Šumana. 

Aktivnost 2 - Prvo slušanje kompozicije.

Učitelj koristi prezentaciju. Pušta audio zapis kompozicije, slijedi slušanje kompozicije i razgovor o emocionalnom doživljaju: Da li vam se dopala kompozicija? Da li vas podsjeća na jahača u divljini? Objasnite zašto. 

-Prepoznavanje nemira: Kakav je jahač u kompoziciji prema vašem utisku? Divlji, nemiran. Da li se vi nekada osjećate divlje i nemirno? Šta radimo sa tim osjećanjem? 

-Razvijanje empatije: Da li on juri, bježi? Da li je uplašen ili ljut? 

-Koncept smirivanja: Kroz muzičku formu osvijestiti kako se nakon uzbuđenja i jurnjave vraćamo u stanje unutrašnjeg mira. Šumanov jahač je protutnjao i otišao. Šta mi radimo kada osjećamo nemir, uzbuđenje, ljutnju ili bijes? Baš kao što i u ovoj kompoziciji imamo nemir i mir koji na kraju dolazi, tako i u svakodnevnom životu nakon svake ljutnje, nemira, dolazi proces smirivanja, razgovora. Nemir se ne rješava daljim nemirom, jurnjavom, već smirivanjem, razumijevanjem i razgovorom. 

 Učitelj učenike upoznaje sa osnovnim podacima o kompozitoru, Robertu Šumanu. 

Aktivnost 3 - Drugo slušanje kompozicije.

U toku drugog slušanja kompozicije učenici prepoznaju izvođača. Kompozicija se izvodi na klaviru. Učitelj pita učenike po čemu se ova kompozicija razlikuje od narodnih i dječijih pjesama koje smo ranije slušali? Zaključuju da je u pitanju instrumentalna kompozicija, dok su pomenute pjesme vokalno-instrumentalne. Uz narodne pjesme se još i igra. Učenicima objašnjava da je “Divlji jahač” umjetnička kompozicija.

Aktivnost 4 - Treće slušanje kompozicije.

U toku trećeg slušanja učenici prepoznaju tempo/brzinu i dinamiku/jačinu kompozicije. Tempo kompozicije je brz, razigran, a dinamika srednje jako do jako.

Aktivnost 5 - Pjevanje i igranje.

Slijedi slušanje i pjevanje pjesama koje su učenici učili na prethodnim časovima. Učenici učestvuju i u muzičkim igrama koje su ranije učili. Igraju samostalno ili u grupama. Na ovaj način učenici stiču osjećaj zajedništva i pripadnosti grupi, odjeljenju. Grupe međusobno sarađuju pokušavajući što bolje izvesti korake muzičkih igara. Pjesme i igre pjevaju i igraju po jednom, ukupno 2 pjesme i 2 igre.

Aktivnost 6 - Ilustracija i kratka refleksija.

Učenici ilustruju kompoziciju na način da crtaju divljeg jahača koji pronalazi svoj dom, porodicu, prijatelje i sa njima svoj mir.

Refleksija: Šta ste naučili na ovome času? Kako se oslobađamo nemira? 

Učenicima pokazati tehniku uzemljenja (grounding): Evo načina kako da savladate nemir! Stanite mirno, prekinite vrtlog misli tako što ćete se fokusirati na dodir stopala o pod 15 sekundi. 

Grounding je terapeutska tehnika rekonstrukcije vlastite energije kroz povezivanje sa tlom, može se izvoditi u kući ili u prirodi, najbolji efekat se postiže bosih nogu, direktnim dodirom stopala sa tlom, u prirodi to može biti hodanje po travi, zemlji, pijesku, postavljanjem dlanova na stablo drveta ili jednim veliki zagrljajem drveta, te lijeganjem cijelim tijelom na tlo. Grounding se postiže i plivanjem u moru, rijeci, jezeru ili hodanjem kroz potok. Ovim radnjama naše tijelo spajamo direktno sa Zemljom i zauzvrat dobijamo zahvalnost, umirenje i prisutnost (Izvor: Internet).

Potrebni resursi

  • Pametna tabla / računar i projektor

  • kutija sa pitanjima za muzičku ukrštenicu

  • pripremljena PPT prezentacija sa audio zapisima kompozicija (Šuman – „Divlji jahač“)

  • blokovi i pribor za crtanje (drvene boje / voštane bojice)

Praćenje i procjenjivanje

/

Ideje za domaće zadaće (nastavak aktivnosti) i uključivanje roditelja

/

Savjeti za druge nastavnike/ce kod realizacije ove lekcije/teme

/

Slične objave

Dopisivanje

Morate biti prijavljeni da biste ćaskali