Rastojanje tačaka u koordinatnom sistemu
Čas je osmišljen kao timska aktivnost kroz koju učenici obnavljaju znanje o koordinatnom sistemu i računanju rastojanja između dvije tačke u ravni.
45 minuta
Matematika
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj časa:
Kroz timsku aktivnost učenici obnavljaju i primjenjuju znanje o koordinatnom sistemu i rastojanju između dvije tačke u ravni, razvijajući sposobnost snalaženja u koordinatnoj mreži, tačnost i brzinu računanja te saradnju u grupi.
Ishodi časa:
Nakon realizovane aktivnosti učenik će moći da:
-pravilno odredi položaj tačke u koordinatnom sistemu;
-razlikuje i pravilno zapisuje koordinate tačaka A i B;
-kreće se po koordinatnom sistemu prema zadatim koordinatama;
-primijeni formulu za rastojanje dvije tačke u ravni;
-tačno izračuna udaljenost između dvije tačke;
-razvija logičko mišljenje, preciznost i brzinu računanja;
-sarađuje u timu i učestvuje u zajedničkom rješavanju zadataka;
-povezuje matematičke sadržaje sa igrom i praktičnom aktivnošću.
Detaljan opis realizacije
Uvodni dio časa (10–15 minuta)
Čas počinje uz kratki kviz znanja sa ciljem obnavljanja prethodno usvojenog gradiva. Učenici su podijeljeni u manje grupe i svaka grupa dobija niz kratkih zadataka i pitanja. Zadaci obuhvataju:
-prepoznavanje formule za rastojanje dvije tačke u ravni;
-povezivanje formule sa njenom primjenom;
-određivanje koordinata zadatih tačaka;
-određivanje položaja tačke u koordinatnom sistemu;
-prepoznavanje kvadranta u kojem se tačka nalazi;
-određivanje skupa rješenja jednostavnih zadataka vezanih za koordinate;
-snalaženje i kretanje po koordinatnoj mreži.
Kviz je na linku : https://app.genially.com/editor/6a21e140c20ffb7e889b410c
Grupe odgovaraju naizmjenično, a tačni odgovori donose bodove ekipi. Na ovaj način učenici aktivno ponavljaju gradivo, razvijaju saradnju i pripremaju se za glavni dio časa.
Glavni dio časa (20–25 minuta)
Na podu kabineta unaprijed je iscrtan veliki koordinatni sistem. Učenici su podijeljeni u timove po tri člana. Nastavnik objašnjava pravila igre i način bodovanja.

Svaki tim dobija zadate koordinate tačaka A i B. Dva učenika predstavljaju tačke tako što staju na odgovarajuće mjesto u koordinatnom sistemu, dok treći učenik na tabli zapisuje koordinate i računa rastojanje između tačaka koristeći formulu.

Dvije grupe rade istovremeno. Zadatak ekipe je da što brže:
-pravilno pronađe položaj tačaka;
-postavi učenike na odgovarajuće koordinate;
-primijeni formulu za rastojanje;
-tačno izračuna rezultat.

Ekipa koja prva tačno riješi zadatak osvaja bod. Nakon svakog kruga učenici mijenjaju uloge kako bi svi učestvovali u kretanju po koordinatnom sistemu i računanju.

Tokom aktivnosti nastavnik prati rad učenika, usmjerava ih pitanjima, podstiče timski rad i provjerava tačnost postupka i rezultata.

Pitanja nastavnika kroz aktivnost učenika su česta, kratka i jasno definisana kako bi ih navela na pravilnu izradu zadataka i razmišljanje tokom rada.
-Kako određujete gdje se nalazi tačka u koordinatnom sistemu?
-Koju koordinatu posmatrate prvu prilikom kretanja do tačke?
-U kojem kvadrantu se nalazi tačka A? A tačka B?
-Kako znate da ste pravilno odredili položaj tačke?
-Šta predstavljaju vrijednosti x i y u koordinatama tačke?
-Koja formula se koristi za računanje rastojanja između dvije tačke?
-Šta prvo računamo u formuli?
-Zašto oduzimamo odgovarajuće koordinate?
-Kako provjeravate da li je rezultat tačan?
-Šta se dešava sa rastojanjem ako tačke imaju iste x-koordinate?
-A šta ako imaju iste y-koordinate?
-Možete li procijeniti koje dvije tačke su udaljenije prije računanja?
-Na koji način sarađujete u timu da biste brže riješili zadatak?
-Koji korak vam je bio najvažniji u rješavanju zadatka?
Završni dio časa (5 minuta)
Na kraju časa nastavnik zajedno sa učenicima razgovara o aktivnostima i utiscima sa časa. Učenici iznose šta im je bilo najzanimljivije i koje zadatke su najlakše ili najteže rješavali. Kroz kratku refleksiju ponavlja se značaj koordinatnog sistema i formule za rastojanje dvije tačke.
Nastavnik pohvaljuje uspješne ekipe i ističe važnost saradnje, preciznosti i brzine u radu. Po potrebi se zadaje kratak domaći zadatak za dodatno uvježbavanje.
Potrebni resursi
Kviz, iscrtan koordinatni sistem na podu kabineta, kocka sa ispisanim koordinatama tačaka.
Praćenje i procjenjivanje učenika provodi se kontinuirano tokom časa kroz formativni pristup, s ciljem provjere razumijevanja koordinatnog sistema, određivanja položaja tačaka i pravilne primjene formule za rastojanje dvije tačke, kao i razvijanja saradnje u timskom radu.
Nastavnik prati aktivnost učenika, tačnost i brzinu računanja, samostalnost u radu, snalaženje u koordinatnom sistemu te kvalitet komunikacije i saradnje u grupi.
Procjenjivanje se ostvaruje kroz usmeno ispitivanje, kviz, posmatranje rada, analizu zadataka te samoprocjenu i vršnjačku procjenu. Tokom rada nastavnik daje kontinuiranu povratnu informaciju, usmjerava učenike kroz pitanja i sugestije, ističe tačna rješenja i ukazuje na greške radi unapređenja rada.
-Ucrtati zadate tačke u koordinatni sistem i izračunati njihovo rastojanje.
-Odrediti kvadrant u kojem se nalaze zadate tačke.
-Osmisliti jedan par tačaka A i B i izračunati njihovu udaljenost.
-Napraviti kratki zadatak za druga iz odjeljenja o rastojanju dvije tačke.
-Napisati gdje se koordinatni sistem koristi u svakodnevnom životu.
-Prilagoditi težinu zadataka nivou znanja učenika.
-Koristiti što više kretanja i praktičnih aktivnosti u učionici.
-Podsticati timski rad i uključivanje svih učenika.
-Kombinovati igru, takmičenje i računanje radi veće motivacije.
-Obratiti pažnju na pravilnu primjenu formule i razumijevanje postupka, a ne samo na brzinu rada.
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Осврт на Пројекат социјализације дјеце Републике Српске кроз виђење и искуство једног учитеља. Текст доноси личну перспективу о боравку у Пројекту и значају оваквих неформалних облика васпитног рада за развој социјалних компетенција деце.
Kroz kreativno književno putovanje u Švedsku, upoznali smo romana „Pipi Duga Čarapa“, analizirali djelo, raspravljali o postupcima likova, učestvovali u debati i kroz kreativne zadatke razvijali maštu, kritičko mišljenje i ljubav prema čitanju.
Da bi čitanje postalo više od školske obaveze, osmislili smo književna putovanja, uveli Čitalačke pasoše i kreirali Kofere uspomena. Tako smo otkrivali svijet knjiga, upoznavali različite kulture i razvijali ljubav prema čitanju.
Tekst prikazuje iskustva iz moje učionice u razvijanju ljubavi prema čitanju kroz čitalačke pasoše, razgovore o knjigama, predstavu „Ježeva kućica“ i pokretanje čitalačkog kluba kao prostora za zajedničko čitanje i razmišljanje.
Možemo li ponovo imati bajku u kojoj su knjige bile te koje su nam pričale priče i učile nas, otkrivale nam nove svjetove. Bajku u kojoj su djeca čitala, biblioteke bile prava kraljevstva, a mi mogli birati uloge prinčeva i princeza...Pokušajmo!
U našoj učionici čitanje nije bilo samo školska obaveza, već prilika za istraživanje, stvaranje i uživanje u knjigama. Kreativne aktivnosti pomogle su učenicima da zavole lektiru, poeziju i razvijaju čitalačku pismenost.
Transformativna moć čitanja – od ličnog otkrivanja svijeta knjiga do razumijevanja psihološke vrijednosti književnosti i njenog mjesta u životima mladih.
Melisa Fejzić, budući psiholog i InŠkola influencerica, vjeruje da obrazovanje nije proizvod nego prostor za rast. Njena poruka nastavnicima i mladima: InŠkola je mjesto gdje promjena dobija adresu.