Matematika u praksi
Dajte djeci uloge i konkretne zadatke i oni će vam vratiti konkretnim rezultatima ✔️
Savremena nastava matematike podrazumijeva mnogo više od usvajanja teorijskih sadržaja i reprodukcije formula. Cilj nastavnog procesa jeste razvijanje funkcionalnog znanja kroz primjenu matematičkih koncepata u realnim životnim situacijama. Upravo iz tog razloga učenici osmog razreda realizovali su praktičnu projektnu aktivnost tokom koje su se našli u ulozi arhitekata, građevinaca i projektanata.

Polazeći od zadatih tehničkih šema i geometrijskih prikaza, učenici su vršili precizna mjerenja, analizirali dimenzije i konstruisali različite modele građevinskih temelja. Aktivnost je bila usmjerena na razvoj matematičke pismenosti kroz primjenu znanja iz geometrije, mjerenja i računanja površina složenih figura.
Tokom rada učenici su primjenjivali standardne matematičke procedure: određivanje razmjere, transformaciju mjernih jedinica, konstrukciju geometrijskih oblika i proračun površina kombinovanih figura. Poseban akcenat stavljen je na pravilnu upotrebu matematičkih formula i preciznost pri izvođenju numeričkih proračuna, što je zahtijevalo razvijanje analitičkog mišljenja, logičkog zaključivanja i prostorne vizualizacije.
Projektni pristup nastavi omogućio je učenicima da teorijska znanja povežu sa konkretnim tehničkim i građevinskim kontekstom. Kroz timski rad i istraživačke zadatke učenici su razvijali kompetencije važne za STEM obrazovanje: problemsko mišljenje, funkcionalnu primjenu matematike, odgovornost u radu i sposobnost donošenja zaključaka na osnovu matematičke analize.
Praktična realizacija zadataka dodatno je doprinijela razumijevanju značaja mjerenja kao jednog od temeljnih matematičkih procesa koji imaju široku primjenu u arhitekturi, građevinarstvu i tehničkim naukama. Na ovaj način matematika je učenicima predstavljena kao dinamična i primjenjiva nauka koja ima važnu ulogu u svakodnevnom životu i profesionalnim oblastima savremenog društva.
Učenici su kroz igru ulogama, u sudnici, obradili lektiru „Doživljaji mačka Toše“. Dvije grupe zastupale su Mačka Tošu i Čiča Trišu, iznosile uvodne riječi, ispitivale likove i na kraju uz zaključak sudija analizirale djelo.
Učenici kroz rad na improvizovanim marketima uvježbavaju sabiranje i oduzimanje do 1000, razvijaju funkcionalnu matematičku pismenost te usvajaju pojmove potrošačke korpe, racionalne kupovine, štednje i planiranja potrošnje.
Šta je zapravo zelena pedagogija i po čemu se razlikuje od ekologije, ekološkog vaspitanja i obrazovanja, ekopedagogije i obrazovanja za održivi razvoj?
U središtu zelene pedagogije nije priroda kao tema, već dijete kao aktivan stvaralac održive budućnosti.
Može li istorija pomoći u razumijevanju klimatskih promjena? Ovaj interdisciplinarni projekat pokazao je da može. Kroz principe zelene pedagogije, učenici su klimatsku krizu sagledali kao istovremeno prirodni i društveni izazov.
Nedeljka Simić, vaspitačica iz Prnjavora, kroz igru i ličnu posvećenost pokazuje zašto je zajednica InŠkole prostor povjerenja, podrške i inspiracije za sve vaspitače i nastavnike u BiH.
Vernesa Manov - čas odjeljenske zajednice za 9. razred. Učenici kroz priču "Astridinim stopama" istražuju humanost, solidarnost i pomaganje slabijima te osmišljavaju vlastitu humanitarnu akciju u školi i zajednici.
Maja Pandža - priprema čas povijesti za 9. razred. Učenici istražuju biografije djece vojnika, analiziraju uzroke njihovog učešća u ratu te razvijaju empatiju i kritičko mišljenje o cijeni rata za djetinjstvo.