Matematika u praksi
Dajte djeci uloge i konkretne zadatke i oni će vam vratiti konkretnim rezultatima ✔️
Savremena nastava matematike podrazumijeva mnogo više od usvajanja teorijskih sadržaja i reprodukcije formula. Cilj nastavnog procesa jeste razvijanje funkcionalnog znanja kroz primjenu matematičkih koncepata u realnim životnim situacijama. Upravo iz tog razloga učenici osmog razreda realizovali su praktičnu projektnu aktivnost tokom koje su se našli u ulozi arhitekata, građevinaca i projektanata.

Polazeći od zadatih tehničkih šema i geometrijskih prikaza, učenici su vršili precizna mjerenja, analizirali dimenzije i konstruisali različite modele građevinskih temelja. Aktivnost je bila usmjerena na razvoj matematičke pismenosti kroz primjenu znanja iz geometrije, mjerenja i računanja površina složenih figura.
Tokom rada učenici su primjenjivali standardne matematičke procedure: određivanje razmjere, transformaciju mjernih jedinica, konstrukciju geometrijskih oblika i proračun površina kombinovanih figura. Poseban akcenat stavljen je na pravilnu upotrebu matematičkih formula i preciznost pri izvođenju numeričkih proračuna, što je zahtijevalo razvijanje analitičkog mišljenja, logičkog zaključivanja i prostorne vizualizacije.
Projektni pristup nastavi omogućio je učenicima da teorijska znanja povežu sa konkretnim tehničkim i građevinskim kontekstom. Kroz timski rad i istraživačke zadatke učenici su razvijali kompetencije važne za STEM obrazovanje: problemsko mišljenje, funkcionalnu primjenu matematike, odgovornost u radu i sposobnost donošenja zaključaka na osnovu matematičke analize.
Praktična realizacija zadataka dodatno je doprinijela razumijevanju značaja mjerenja kao jednog od temeljnih matematičkih procesa koji imaju široku primjenu u arhitekturi, građevinarstvu i tehničkim naukama. Na ovaj način matematika je učenicima predstavljena kao dinamična i primjenjiva nauka koja ima važnu ulogu u svakodnevnom životu i profesionalnim oblastima savremenog društva.
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.