Analiza problema kroz uzročno-posljedičnu povezanost
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Aktivnost počinje definiranjem problema koji se analizira. Pretpostavka je da djeca već dosta znaju o tom problemu ili imaju neka iskustva.
Na tabli, velikom papiru, pametnoj tabli ili računaru nacrtajte drvo sa granama i korijenjem. Pored debla napišite ključni Problem koji istražujete. To za početak mogu biti jednostavniji problemi iz sadržaja poučavanja, kao što su prirodne pojave (eorzija tla, zagađenje rijeka, suša) ili pojave u društvu (migracije, siromaštvo, bježanje sa nastave).
Zajedno sa djecom otpočnite aktivnost tako da ispod korijenja upišete sve moguće uzroke tog problema kojih se možete sjetiti, a iznad grana, sve posljedice koje taj problem izaziva. Djeca mogu na većem papiru, u grupama, nacrtati slično drvo i nastaviti raditi na istom problemu, ili osmisliti svoj.
Tokom rada i rasprave javit će se potreba da neke uzroke i posljedice dodatno istražite i saznate konkretnije podatke (koje su životinje ugrožene, koliko ih nestaje svake godine, koliko djece na svijetu je siromašno, koliko u BiH i slično). Zabilježiti sva pitanja i dvojbe koje se javljaju i potaknite učenike da pronađu odgovore na postavljena pitanja.
Kada završite prvi niz očitih uzroka i posljedica, možete krenuti u dalje istraživanje koje je polazna osnova za kauzalni model. Za svaki uzrok postavite pitanje: A šta uzrokuje tu pojavu, kako je do toga došlo? Kod posljedica možete razmatrati kratkoročne i dugoročne posljedice, posljedice na prirodu, ljude, životinje, privredu i slično.
Izvor: Rangelov Jusović, R. (2019). Škola mišljenja: priručnik za nastavnike i nastavnice. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Učenici su kroz igru ulogama, u sudnici, obradili lektiru „Doživljaji mačka Toše“. Dvije grupe zastupale su Mačka Tošu i Čiča Trišu, iznosile uvodne riječi, ispitivale likove i na kraju uz zaključak sudija analizirale djelo.
Učenici kroz rad na improvizovanim marketima uvježbavaju sabiranje i oduzimanje do 1000, razvijaju funkcionalnu matematičku pismenost te usvajaju pojmove potrošačke korpe, racionalne kupovine, štednje i planiranja potrošnje.
Šta je zapravo zelena pedagogija i po čemu se razlikuje od ekologije, ekološkog vaspitanja i obrazovanja, ekopedagogije i obrazovanja za održivi razvoj?
U središtu zelene pedagogije nije priroda kao tema, već dijete kao aktivan stvaralac održive budućnosti.
Može li istorija pomoći u razumijevanju klimatskih promjena? Ovaj interdisciplinarni projekat pokazao je da može. Kroz principe zelene pedagogije, učenici su klimatsku krizu sagledali kao istovremeno prirodni i društveni izazov.
Nedeljka Simić, vaspitačica iz Prnjavora, kroz igru i ličnu posvećenost pokazuje zašto je zajednica InŠkole prostor povjerenja, podrške i inspiracije za sve vaspitače i nastavnike u BiH.
Vernesa Manov - čas odjeljenske zajednice za 9. razred. Učenici kroz priču "Astridinim stopama" istražuju humanost, solidarnost i pomaganje slabijima te osmišljavaju vlastitu humanitarnu akciju u školi i zajednici.
Maja Pandža - priprema čas povijesti za 9. razred. Učenici istražuju biografije djece vojnika, analiziraju uzroke njihovog učešća u ratu te razvijaju empatiju i kritičko mišljenje o cijeni rata za djetinjstvo.