Analiza problema kroz uzročno-posljedičnu povezanost
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Aktivnost počinje definiranjem problema koji se analizira. Pretpostavka je da djeca već dosta znaju o tom problemu ili imaju neka iskustva.
Na tabli, velikom papiru, pametnoj tabli ili računaru nacrtajte drvo sa granama i korijenjem. Pored debla napišite ključni Problem koji istražujete. To za početak mogu biti jednostavniji problemi iz sadržaja poučavanja, kao što su prirodne pojave (eorzija tla, zagađenje rijeka, suša) ili pojave u društvu (migracije, siromaštvo, bježanje sa nastave).
Zajedno sa djecom otpočnite aktivnost tako da ispod korijenja upišete sve moguće uzroke tog problema kojih se možete sjetiti, a iznad grana, sve posljedice koje taj problem izaziva. Djeca mogu na većem papiru, u grupama, nacrtati slično drvo i nastaviti raditi na istom problemu, ili osmisliti svoj.
Tokom rada i rasprave javit će se potreba da neke uzroke i posljedice dodatno istražite i saznate konkretnije podatke (koje su životinje ugrožene, koliko ih nestaje svake godine, koliko djece na svijetu je siromašno, koliko u BiH i slično). Zabilježiti sva pitanja i dvojbe koje se javljaju i potaknite učenike da pronađu odgovore na postavljena pitanja.
Kada završite prvi niz očitih uzroka i posljedica, možete krenuti u dalje istraživanje koje je polazna osnova za kauzalni model. Za svaki uzrok postavite pitanje: A šta uzrokuje tu pojavu, kako je do toga došlo? Kod posljedica možete razmatrati kratkoročne i dugoročne posljedice, posljedice na prirodu, ljude, životinje, privredu i slično.
Izvor: Rangelov Jusović, R. (2019). Škola mišljenja: priručnik za nastavnike i nastavnice. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Pažljivo uređen prostor može probuditi radoznalost, motivisati učenike i učiniti učenje prijatnijim. Svaki detalj kabineta može postati dio nastavnog procesa i pokazati učenicima da matematika nije samo u udžbeniku, već svuda oko nas.
Čas obuhvata razgovor o štetnosti duvana i psihoaktivnih supstanci, primjenu metode recipročnog poučavanja u grupnom radu na tekstu te razgovor o nenasilnim načinima odbijanja vršnjačkog pritiska.
Čas obuhvata istraživački rad u pet muzejskih stanica o Homerovom svijetu, Trojanskom ratu, Odisejevom putovanju i grčkoj mitologiji, izradu plakata i suvenira te razgledanje "muzejske galerije" s glasanjem o najvrednijem eksponatu.
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o sukobu Tito–Staljin i samoupravnom socijalizmu u paru te vođenu diskusiju o političkim i ekonomskim posljedicama tog sukoba za Jugoslaviju.
Čas obuhvata razgovor o velikim naučnim i tehničkim pronalascima novog vijeka, istraživanje kroz grupni rad (naučnici, pronalazači, umjetnici, putnici), izradu izložbenog štanda te predstavljanje dostignuća na "Sajmu velikih izuma".
Čas obuhvata razgovor o renesansnim umjetničkim djelima, istraživanje humanizma i renesanse kroz grupni rad (humanisti, umjetnici, naučnici, gradovi renesanse), izradu izložbenog pana te predstavljanje radova u "Galeriji renesanse".
Čas obuhvata razgovor o životu u srednjem vijeku, istraživanje društvenih slojeva (seljaci, plemstvo, svećenstvo, zanatlije i trgovci) kroz grupni rad, izradu plakata "Jedan dan u životu…" te poređenje srednjovjekovnog i savremenog načina života.
Čas obuhvata razgovor o nastanku kršćanstva i islama, istraživanje osnovnih obilježja obje religije kroz grupni rad, izradu plakata "Most razumijevanja" te predstavljanje i diskusiju o zajedničkim vrijednostima.
Čas obuhvata razgovor o uticaju prirodnih uslova antičke Grčke na razvoj polisa, trgovine i pomorstva, grupni rad o Olimpijskim igrama, filozofiji, umjetnosti, graditeljstvu i mitologiji, izradu i predstavljanje muzejskih eksponata.