Analiza problema kroz uzročno-posljedičnu povezanost
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Aktivnost počinje definiranjem problema koji se analizira. Pretpostavka je da djeca već dosta znaju o tom problemu ili imaju neka iskustva.
Na tabli, velikom papiru, pametnoj tabli ili računaru nacrtajte drvo sa granama i korijenjem. Pored debla napišite ključni Problem koji istražujete. To za početak mogu biti jednostavniji problemi iz sadržaja poučavanja, kao što su prirodne pojave (eorzija tla, zagađenje rijeka, suša) ili pojave u društvu (migracije, siromaštvo, bježanje sa nastave).
Zajedno sa djecom otpočnite aktivnost tako da ispod korijenja upišete sve moguće uzroke tog problema kojih se možete sjetiti, a iznad grana, sve posljedice koje taj problem izaziva. Djeca mogu na većem papiru, u grupama, nacrtati slično drvo i nastaviti raditi na istom problemu, ili osmisliti svoj.
Tokom rada i rasprave javit će se potreba da neke uzroke i posljedice dodatno istražite i saznate konkretnije podatke (koje su životinje ugrožene, koliko ih nestaje svake godine, koliko djece na svijetu je siromašno, koliko u BiH i slično). Zabilježiti sva pitanja i dvojbe koje se javljaju i potaknite učenike da pronađu odgovore na postavljena pitanja.
Kada završite prvi niz očitih uzroka i posljedica, možete krenuti u dalje istraživanje koje je polazna osnova za kauzalni model. Za svaki uzrok postavite pitanje: A šta uzrokuje tu pojavu, kako je do toga došlo? Kod posljedica možete razmatrati kratkoročne i dugoročne posljedice, posljedice na prirodu, ljude, životinje, privredu i slično.
Izvor: Rangelov Jusović, R. (2019). Škola mišljenja: priručnik za nastavnike i nastavnice. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.