Analiza problema kroz uzročno-posljedičnu povezanost
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Aktivnost počinje definiranjem problema koji se analizira. Pretpostavka je da djeca već dosta znaju o tom problemu ili imaju neka iskustva.
Na tabli, velikom papiru, pametnoj tabli ili računaru nacrtajte drvo sa granama i korijenjem. Pored debla napišite ključni Problem koji istražujete. To za početak mogu biti jednostavniji problemi iz sadržaja poučavanja, kao što su prirodne pojave (eorzija tla, zagađenje rijeka, suša) ili pojave u društvu (migracije, siromaštvo, bježanje sa nastave).
Zajedno sa djecom otpočnite aktivnost tako da ispod korijenja upišete sve moguće uzroke tog problema kojih se možete sjetiti, a iznad grana, sve posljedice koje taj problem izaziva. Djeca mogu na većem papiru, u grupama, nacrtati slično drvo i nastaviti raditi na istom problemu, ili osmisliti svoj.
Tokom rada i rasprave javit će se potreba da neke uzroke i posljedice dodatno istražite i saznate konkretnije podatke (koje su životinje ugrožene, koliko ih nestaje svake godine, koliko djece na svijetu je siromašno, koliko u BiH i slično). Zabilježiti sva pitanja i dvojbe koje se javljaju i potaknite učenike da pronađu odgovore na postavljena pitanja.
Kada završite prvi niz očitih uzroka i posljedica, možete krenuti u dalje istraživanje koje je polazna osnova za kauzalni model. Za svaki uzrok postavite pitanje: A šta uzrokuje tu pojavu, kako je do toga došlo? Kod posljedica možete razmatrati kratkoročne i dugoročne posljedice, posljedice na prirodu, ljude, životinje, privredu i slično.
Izvor: Rangelov Jusović, R. (2019). Škola mišljenja: priručnik za nastavnike i nastavnice. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Učenici kroz projektnu aktivnost primjenjuju znanja o obimu i površini trougla i četvorougla rješavajući praktične zadatke prema tehničkim skicama. Na taj način utvrđuju gradivo i razvijaju matematičku pismenost, preciznost i timski rad.
Potrebno je mnogo vremena i truda da se "pokrene" cijela učionica. Zasigurno isto toliko, ako ne i više, da se pokrene i jedan učitelj ili nastavnik za onaj prvi iskorak koji će biti ključan za napredak. Model Artura Coste pokrenuo lanac znanja.
Приказ резултата истраживања о самопроцјени ученика петог разреда о дигиталној писмености и компетенцијама у контексту новоуведеног наставног предмета Дигитални свијет.
Danilo Vasiljević, učitelj iz Modriče, osamnaest godina gradi učionicu kao prostor slobodnog mišljenja. Za InŠkolu ima samo jednu riječ: sloboda. Njegova priča podsjeća zašto nastavnički poziv nikada nije gotov.
Осврт на Пројекат социјализације дјеце Републике Српске кроз виђење и искуство једног учитеља. Текст доноси личну перспективу о боравку у Пројекту и значају оваквих неформалних облика васпитног рада за развој социјалних компетенција дјеце.
Kroz kreativno književno putovanje u Švedsku, upoznali smo romana „Pipi Duga Čarapa“, analizirali djelo, raspravljali o postupcima likova, učestvovali u debati i kroz kreativne zadatke razvijali maštu, kritičko mišljenje i ljubav prema čitanju.
Da bi čitanje postalo više od školske obaveze, osmislili smo književna putovanja, uveli Čitalačke pasoše i kreirali Kofere uspomena. Tako smo otkrivali svijet knjiga, upoznavali različite kulture i razvijali ljubav prema čitanju.
Tekst prikazuje iskustva iz moje učionice u razvijanju ljubavi prema čitanju kroz čitalačke pasoše, razgovore o knjigama, predstavu „Ježeva kućica“ i pokretanje čitalačkog kluba kao prostora za zajedničko čitanje i razmišljanje.
Možemo li ponovo imati bajku u kojoj su knjige bile te koje su nam pričale priče i učile nas, otkrivale nam nove svjetove. Bajku u kojoj su djeca čitala, biblioteke bile prava kraljevstva, a mi mogli birati uloge prinčeva i princeza...Pokušajmo!