Faruk Hadžić: Ljudski kapital je nenadoknadiv kapital

U šestoj epizodi treće sezone obrazovnog podcasta „Besjede o obrazovanju“ voditelji Nedim Krajišnik i Namir Ibrahimović ugostili su Faruka Hadžića, ekonomistu. Razgovor su započeli večitim pitanjem o titulama, nazivima profesija i ekspertiza, te se autorka ovog teksta odlučila za najjednostavnije i najjasnije predstavljanje gosta.

Razgovor je brzo eskalirao u ozbiljne teme, te je Nedim postavio pitanje kako je BiH došla do tolikog problema za koji su rudari iz čitave zemlje prošle sedmice protestovali? Odgovor je primjenjiv na skoro sve probleme ove države. „Obično mi probleme rješavamo kada ih je teško riješiti.“ odgovorio je gospodine Hadžić. Jedan od glavnih problema koji se tiče krize rudarstva je u produktivnosti, koja je vrlo niska, a ako je produktivnost niska i prihodi su niski. Problem stvara i veoma niska cijena uglja. Gospodin Hadžić navodi dva moguća rješenja, koja u oba slučaja dolaze iz džepova građana. Prva mogućnost je da poskupi cijena uglja i električne energije, koju plaća potrošač. Druga mogućnost je da se iz državnog budžeta nadomjesti nedostatak, koji je opet novac građana. U svakom slučaju, jedno od najboljih rješenja je svakako da BiH počne ozbiljno da ulaže u obnovljive izvore energije.

Govoreći o ekonomskim ciljevima, koje ova država još uvijek nije postavila a trebalo bi makar na godišnjem nivou, na primjer da postavi cilj za koliko procenata želi da smanji nezaposlenost. Nakon postavljanja ciljeva na red dolaze ekonomski instrumenti kao što su poreske politike i politike dohotka. Ono što bi značajno pomoglo, jeste smanjenje poreza za zaposlene, u kom slučaju bi radnici imali više novca koji mogu da troše i na taj način, kroz PDV nadoknadili ono što bi se kroz poreze uplaćivalo državi. Takođe, samim tim će više radnika koji rade „na crno“ biti prijavljivano. Ovakvim izmjenama dolazimo do pokretanja ciklusa potrošnje u ekonomiji, koji će dovesti do veće produktivnosti radnika i većeg zadovoljstva radnika.

Što se tiče ekonomskog aspekta u obrazovanju, tu je najveći problem u raspodijeli resursa. Višak administrativnih radnika u svim sektorima crpi onoliko novca koliko bi bilo potrebno riješiti ili makar djelomično riješiti problem tog sektora. A korak dalje je da se taj novac potroši u istraživanja i inovacije. Taj potez bi svakako i zadržao mnoge ljude od iseljenja, ukoliko bi se ulagalo više u istraživanja i inovacije. Ulaganja u obrazovanje se u BiH smatra troškom i tu je srž problema. Država ne razume da je „ljudski kapital nenadoknadiv kapital“ rekao je Hadžić.

Obrazovnu politiku je potrebno mijenjati od samog modela školstva. Kritičko razmišljanje pri rješavanju problema je koncept koji moramo primijeniti u školstvu. Način na koji danas školstvo u BiH funkcioniše je zastarelo.

U stalnoj sekciji ove sezone gospodin Hadžić je preporučio knjigu o ekonomiji i osnovama ekonomije autora Darona Acemoglua „Zašto nacije propadaju“ i jednu više geopolitičku „Rat na krovu svijeta“ Erica S. Margolisa.

Pozivamo vas da nas pratite svake srijede u 19h na Facebook profilu Besjeda o obrazovanju, Instagram i Facebook profilu COI Step By Step i na našem YouTube kanalu. Preporučujemo vam da kliknete “subscribe” i ?  na našem YouTube kanalu kako biste primali obavijesti o našim sadržajima. A možete nas podržati i putem Patreon-a gdje nam možete donirati novac za produkciju budućih Besjeda.