Stanovništvo Republike Srpske
Priprema kroz grupni rad istražuje strukturu stanovništva Republike Srpske (narode, raspored, tradiciju), razvijajući razumijevanje mirnog suživota i uvažavanja različitosti.
45 min
Priroda i društvo
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razviti kod učenika razumijevanje strukture stanovništva Republike Srpske te značaja međusobnog uvažavanja, saradnje i mirnog suživota različitih naroda i etničkih grupa.
Ishodi
Učenik/učenica:
- navodi narode i etničke grupe u Republici Srpskoj
- opisuje raspored stanovništva
- objašnjava pojam tradicije
- uvažava različitosti kroz saradnju s drugima
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 Aktiviranje predznanja
Nastavnik na karti Bosne i Hercegovine pokazuje položaj Republike Srpske. Postavlja pitanja: - Ko živi u Republici Srpskoj? - Da li svi ljudi imaju ista prava?
Učenici iznose svoja mišljenja. Nastavnik usmjerava razgovor ka pojmu različitosti i zajedničkog života.
Aktivnost 2 Nastavnikovo usmjeravanje i objašnjavanje
Nastavnik usmjerava učenike kroz razgovor i kratko izlaganje na temu stanovništva Republike Srpske. Kroz vođenu diskusiju pojašnjava da u Republici Srpskoj žive Srbi, Bošnjaci, Hrvati i druge etničke grupe, ističući važnost njihovog zajedničkog života. Nastavnik zatim objašnjava prostorni raspored stanovništva, naglašavajući da su gušće naseljena područja Krajina, Semberija i Posavina, dok su rjeđe naseljeni planinski krajevi i Hercegovina. U nastavku časa pojašnjava pojam tradicije kao načina života i običaja koji se prenose s generacije na generaciju, uz primjere iz svakodnevnog života učenika. Tokom objašnjavanja nastavnik podstiče učenike na aktivno učešće, postavljanje pitanja i povezivanje sadržaja sa vlastitim iskustvom.
Aktivnost 3 Grupni rad
Učenici se dijele u manje grupe. Svaka grupa izvlači karticu na kojoj je predstavljen jedan narod ili etnička grupa koja živi u Republici Srpskoj. Zadatak učenika je da pažljivo pročitaju tekst sa kartice, izdvoje najvažnije informacije o tom narodu (gdje žive, običaji, tradicija) i međusobno ih podijele unutar grupe. Nakon toga, učenici kroz zajednički rad izrađuju ilustraciju koja prikazuje neki običaj ili dio tradicije tog naroda. Na kraju aktivnosti, svaka grupa kratko predstavlja svoj rad i objašnjava šta su naučili, uz uvažavanje i slušanje drugih grupa.
Aktivnost 4 Prezentovanje grupnog rada i izrada panoa
Učenici u grupama predstavljaju rezultate svog rada i kratko izlažu osnovne informacije o narodu ili etničkoj grupi koju su dobili. Tokom izlaganja opisuju najvažnije podatke o načinu života, tradiciji i običajima te pokazuju izrađene ilustracije. Nakon prezentacija, svaka grupa lijepi svoju ilustraciju na zajednički pano „Narodi u Republici Srpskoj“. Na taj način se formira zajednički razredni pano koji prikazuje različitost i bogatstvo tradicije naroda koji žive u Republici Srpskoj. Nastavnik prati rad, podstiče učenike na međusobno slušanje, uvažavanje i kratko komentarisanje izlaganja drugih grupa.
Aktivnost 5 Završna refleksija.
Nastavnik vodi kratku refleksiju kroz razgovor sa učenicima o tome šta su naučili na času. Učenici izražavaju svoja zapažanja o narodima i etničkim grupama koje žive u Republici Srpskoj te ističu šta im je bilo najzanimljivije. Nastavnik zatim postavlja pitanje: „Šta možemo učiniti da živimo zajedno u slozi, poštovanju i miru?“
Učenici daju prijedloge (npr. poštovanje, pomaganje, slušanje drugih, nenasilna komunikacija). Od njihovih odgovora zajednički se formira kratka poruka mira koja se zapisuje na pano ispod radova, npr. „Različiti smo, ali jednako vrijedni“. Na kraju nastavnik zaokružuje čas ističući važnost uvažavanja različitosti, saradnje i zajedničkog života u miru.
Potrebni resursi
- Karta Bosne i Hercegovine
- Udžbenik Prirode i društva
- Kartice sa tekstom o narodima
- Papir
- Hamer/pano papir
- Ljepilo
- Makaze
- Flomasteri i bojice
- Tabla i kreda/marker
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog