Skandinavske zemlje i Island
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o nastanku fjordova, grupni rad na analizi geografskih obilježja Švedske, Norveške i Islanda uz izradu ilustracija, te individualnu provjeru znanja i završnu diskusiju o vrijednostima skandinavskih društava.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o Švedskoj, Norveškoj i Islandu kroz analizu prirodnih i društveno-ekonomskih obilježja i njihove međusobne povezanosti.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- spoznaje geografski položaj navedenih država
- analizira reljef, klimu, prirodne resurse, stanovništvo i privredu
- razvija vještine rada s kartom, uspoređivanja, timske saradnje i izdvajanja ključnih geografskih obilježja
- uočava povezanost prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Fjordovi Norveške
Nastavnik prikazuje fotografiju fjorda u Norveškoj i nakon kraćeg promatranja postavlja pitanje: „Kako su nastali ovi duboki morski zaljevi i u kojem dijelu Evrope se najčešće nalaze?“ Učenici iznose svoje pretpostavke, a nastavnik odgovore usmjerava i povezuje s temom časa – Skandinavske zemlje i Island. Kroz kratku diskusiju učenici razvijaju osnovno razumijevanje prirodnih odlika Skandinavskog poluostrva i Islanda.
Aktivnost 2 – Grupni rad: Švedska, Norveška, Island
Učenici su podijeljeni u tri grupe: Švedska, Norveška i Island. Svaka grupa dobija tekstualni materijal (prilagođen iz udžbenika) koji opisuje geografske i prirodne karakteristike dodijeljene države, kao i mozaik ili vizuelni prikaz reljefa. Zadatak grupa je da analiziraju tekst, izdvoje ključne informacije (položaj, reljef, klima, prirodni resursi) te ih povežu s privrednim aktivnostima i načinom života stanovništva. Učenici oboje ilustraciju i oko nje bilježe najvažnije pojmove. Nastavnik obilazi grupe, postavlja usmjeravajuća pitanja i pomaže u povezivanju prirodnih uslova s razvojem naselja i privrede (npr. ribarstvo, hidroenergija, turizam, šumarstvo).
Nakon grupnog rada slijedi kratka prezentacija. Učenici izlažu rezultate rada i upoređuju sličnosti i razlike između skandinavskih zemalja i Islanda. Poseban naglasak stavlja se na uticaj prirodnih uslova na gustoću naseljenosti i ekonomski razvoj. Kroz saradnju, dijalog i zajednički rad učenici razvijaju vještine kritičkog mišljenja, komunikacije i timskog rada.
Aktivnost 3 – Individualni rad i završna diskusija
Učenici individualno rješavaju nastavni listić koji sadrži pitanja i kratke zadatke o položaju, prirodnim odlikama, stanovništvu, privredi i zanimljivostima obrađenih država. Zadatak ima funkciju provjere razumijevanja i sistematizacije znanja. Nakon toga nastavnik vodi završnu diskusiju postavljajući pitanje: „Šta možemo naučiti od skandinavskih država o odnosu prema prirodi, razvoju društva i poštovanju ljudskih sloboda?“ Učenici iznose i obrazlažu svoje stavove, povezujući prirodne uslove, društveni razvoj i visok stepen ekološke svijesti i društvene organizacije u ovim zemljama.
Na kraju nastavnik zaključuje čas naglašavajući važnost razumijevanja povezanosti prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja te postavlja pitanje za domaću zadaću: „Koju ideju iz skandinavskih društava bismo mogli primijeniti u našem okruženju?“
Potrebni resursi
- Geografija za VII razred, D. Džafić i A. Sulejmanović, NAM Tuzla, 2010.
- Geografska karta Evrope
- Atlas
- Crno-bijeli mozaici za bojanje
- Nastavni tekstovi za grupe
- Radni listić
Individualni nastavni listić s pitanjima i kratkim zadacima za provjeru razumijevanja i sistematizaciju znanja o obrađenim državama.
Domaća zadaća: razmisliti i obrazložiti koju bi ideju iz skandinavskih društava učenici mogli primijeniti u svom okruženju.
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Jer mir se ne uči samo iz knjiga. Mir se živi. Živi se u svakom saslušanom djetetu, u svakom pruženom izvinjenju, u svakom sukobu koji postane prilika za razgovor i u svakom trenutku kada odlučimo da ćemo umjesto osude pokušati razumjeti.
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.
Како искуства из Степове школе у Зборници пренијети у учионицу? Стручни рад о искуствима примјене, уз осврт на развијање критичког мишљења и вриједности кроз наставну праксу
Učenici u prirodnom okruženju proučavaju spratove i vrste šume, biljni i životinjski svijet i svjesno posmatraju prirodu, a u učionici izvode eksperimente i izrađuju likovne radove od prirodnih materijala.
Radionica za roditelje prvih razreda
Mirovna pedagogija za mene nije još jedna edukacija. Ona je trenutak kada dijete samo od sebe odluči biti nečija podrška. Idemo dalje, odgajati male ljude za velika djela!
Hrana svojim mirisima i ukusima gradi uspomene, povezuje generacije i priča priče o našim korijenima. Ovo je topla priča o učenicima moje škole koji su predstavili bogatstvo kuhinje dva naroda, pokazujući da nas različitosti povezuju.