Skandinavske zemlje i Island
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o nastanku fjordova, grupni rad na analizi geografskih obilježja Švedske, Norveške i Islanda uz izradu ilustracija, te individualnu provjeru znanja i završnu diskusiju o vrijednostima skandinavskih društava.
45 minuta
Geografija
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati geografska znanja o Švedskoj, Norveškoj i Islandu kroz analizu prirodnih i društveno-ekonomskih obilježja i njihove međusobne povezanosti.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- spoznaje geografski položaj navedenih država
- analizira reljef, klimu, prirodne resurse, stanovništvo i privredu
- razvija vještine rada s kartom, uspoređivanja, timske saradnje i izdvajanja ključnih geografskih obilježja
- uočava povezanost prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Fjordovi Norveške
Nastavnik prikazuje fotografiju fjorda u Norveškoj i nakon kraćeg promatranja postavlja pitanje: „Kako su nastali ovi duboki morski zaljevi i u kojem dijelu Evrope se najčešće nalaze?“ Učenici iznose svoje pretpostavke, a nastavnik odgovore usmjerava i povezuje s temom časa – Skandinavske zemlje i Island. Kroz kratku diskusiju učenici razvijaju osnovno razumijevanje prirodnih odlika Skandinavskog poluostrva i Islanda.
Aktivnost 2 – Grupni rad: Švedska, Norveška, Island
Učenici su podijeljeni u tri grupe: Švedska, Norveška i Island. Svaka grupa dobija tekstualni materijal (prilagođen iz udžbenika) koji opisuje geografske i prirodne karakteristike dodijeljene države, kao i mozaik ili vizuelni prikaz reljefa. Zadatak grupa je da analiziraju tekst, izdvoje ključne informacije (položaj, reljef, klima, prirodni resursi) te ih povežu s privrednim aktivnostima i načinom života stanovništva. Učenici oboje ilustraciju i oko nje bilježe najvažnije pojmove. Nastavnik obilazi grupe, postavlja usmjeravajuća pitanja i pomaže u povezivanju prirodnih uslova s razvojem naselja i privrede (npr. ribarstvo, hidroenergija, turizam, šumarstvo).
Nakon grupnog rada slijedi kratka prezentacija. Učenici izlažu rezultate rada i upoređuju sličnosti i razlike između skandinavskih zemalja i Islanda. Poseban naglasak stavlja se na uticaj prirodnih uslova na gustoću naseljenosti i ekonomski razvoj. Kroz saradnju, dijalog i zajednički rad učenici razvijaju vještine kritičkog mišljenja, komunikacije i timskog rada.
Aktivnost 3 – Individualni rad i završna diskusija
Učenici individualno rješavaju nastavni listić koji sadrži pitanja i kratke zadatke o položaju, prirodnim odlikama, stanovništvu, privredi i zanimljivostima obrađenih država. Zadatak ima funkciju provjere razumijevanja i sistematizacije znanja. Nakon toga nastavnik vodi završnu diskusiju postavljajući pitanje: „Šta možemo naučiti od skandinavskih država o odnosu prema prirodi, razvoju društva i poštovanju ljudskih sloboda?“ Učenici iznose i obrazlažu svoje stavove, povezujući prirodne uslove, društveni razvoj i visok stepen ekološke svijesti i društvene organizacije u ovim zemljama.
Na kraju nastavnik zaključuje čas naglašavajući važnost razumijevanja povezanosti prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja te postavlja pitanje za domaću zadaću: „Koju ideju iz skandinavskih društava bismo mogli primijeniti u našem okruženju?“
- Geografija za VII razred, D. Džafić i A. Sulejmanović, NAM Tuzla, 2010.
- Geografska karta Evrope
- Atlas
- Crno-bijeli mozaici za bojanje
- Nastavni tekstovi za grupe
- Radni listić
Individualni nastavni listić s pitanjima i kratkim zadacima za provjeru razumijevanja i sistematizaciju znanja o obrađenim državama.
Domaća zadaća: razmisliti i obrazložiti koju bi ideju iz skandinavskih društava učenici mogli primijeniti u svom okruženju.
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Nastavna priprema obrađuje pravilan raspored namirnica i kulturno ponašanje za vrijeme jela. Kroz prezentaciju, praktičnu izradu modela tanjira i zajedničku analizu učenici razvijaju svijest o zdravoj ishrani, saradnji i međusobnom poštovanju.
Čas obuhvata podnu aktivnost "Premjesti robota" za uvod u pojam algoritma, grupni rad na edukativnoj igri "Superjunaci u šumi" te primjenu algoritma u digitalnom Blockly okruženju, uz završnu refleksiju o efikasnosti različitih rješenja.
Čas obuhvata PRO-PRO model predviđanja i provjere kroz oglede s rolerima i dinamometrima, rad u parovima na organizeru "Uspoređivanje pojmova" te definisanje trećeg Njutnovog zakona kroz primjere iz svakodnevnice.
Čas obuhvata uvodnu aktivnost procjene mase kutija, rad u parovima na mjerenju i procjeni mase predmeta uz vagu, te sistematizaciju gradiva i samoevaluaciju kroz evaluacijski listić.
Čas obuhvata uvodnu asocijaciju na pojam "Zapad", rad s atlasom i tekstom o regijama Alzas, Lorena i basenu Rura uz diskusiju o saradnji i sprečavanju sukoba, te formativnu provjeru znanja kvizom "Tačno/Netačno".
Učenici anketom i razgovorom prepoznaju vlastite medijske navike.
Učenici prepoznaju emocije i doživljavaju prihvaćenost, kritički analiziraju jezik kao sredstvo za izgradnju odnosa.
Učenici su kroz analizu basne, diskusiju i dvostruko vođeni dnevnik razvijali kritičko mišljenje, kulturu dijaloga i toleranciju te učili razlikovati konstruktivnu kritiku od vrijeđanja.
Razvijanje empatije među ljudima, primjenjivanje poštovanja prema starijim osobama i razumijevanje njihove kategoričnosti koja nekad odbija bilo kakvo, a posebno kritičko mišljenje mladih ljudi.