Skandinavske zemlje i Island
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o nastanku fjordova, grupni rad na analizi geografskih obilježja Švedske, Norveške i Islanda uz izradu ilustracija, te individualnu provjeru znanja i završnu diskusiju o vrijednostima skandinavskih društava.
45 minuta
Geografija
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati geografska znanja o Švedskoj, Norveškoj i Islandu kroz analizu prirodnih i društveno-ekonomskih obilježja i njihove međusobne povezanosti.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- spoznaje geografski položaj navedenih država
- analizira reljef, klimu, prirodne resurse, stanovništvo i privredu
- razvija vještine rada s kartom, uspoređivanja, timske saradnje i izdvajanja ključnih geografskih obilježja
- uočava povezanost prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Fjordovi Norveške
Nastavnik prikazuje fotografiju fjorda u Norveškoj i nakon kraćeg promatranja postavlja pitanje: „Kako su nastali ovi duboki morski zaljevi i u kojem dijelu Evrope se najčešće nalaze?“ Učenici iznose svoje pretpostavke, a nastavnik odgovore usmjerava i povezuje s temom časa – Skandinavske zemlje i Island. Kroz kratku diskusiju učenici razvijaju osnovno razumijevanje prirodnih odlika Skandinavskog poluostrva i Islanda.
Aktivnost 2 – Grupni rad: Švedska, Norveška, Island
Učenici su podijeljeni u tri grupe: Švedska, Norveška i Island. Svaka grupa dobija tekstualni materijal (prilagođen iz udžbenika) koji opisuje geografske i prirodne karakteristike dodijeljene države, kao i mozaik ili vizuelni prikaz reljefa. Zadatak grupa je da analiziraju tekst, izdvoje ključne informacije (položaj, reljef, klima, prirodni resursi) te ih povežu s privrednim aktivnostima i načinom života stanovništva. Učenici oboje ilustraciju i oko nje bilježe najvažnije pojmove. Nastavnik obilazi grupe, postavlja usmjeravajuća pitanja i pomaže u povezivanju prirodnih uslova s razvojem naselja i privrede (npr. ribarstvo, hidroenergija, turizam, šumarstvo).
Nakon grupnog rada slijedi kratka prezentacija. Učenici izlažu rezultate rada i upoređuju sličnosti i razlike između skandinavskih zemalja i Islanda. Poseban naglasak stavlja se na uticaj prirodnih uslova na gustoću naseljenosti i ekonomski razvoj. Kroz saradnju, dijalog i zajednički rad učenici razvijaju vještine kritičkog mišljenja, komunikacije i timskog rada.
Aktivnost 3 – Individualni rad i završna diskusija
Učenici individualno rješavaju nastavni listić koji sadrži pitanja i kratke zadatke o položaju, prirodnim odlikama, stanovništvu, privredi i zanimljivostima obrađenih država. Zadatak ima funkciju provjere razumijevanja i sistematizacije znanja. Nakon toga nastavnik vodi završnu diskusiju postavljajući pitanje: „Šta možemo naučiti od skandinavskih država o odnosu prema prirodi, razvoju društva i poštovanju ljudskih sloboda?“ Učenici iznose i obrazlažu svoje stavove, povezujući prirodne uslove, društveni razvoj i visok stepen ekološke svijesti i društvene organizacije u ovim zemljama.
Na kraju nastavnik zaključuje čas naglašavajući važnost razumijevanja povezanosti prirodnih uslova i društveno-ekonomskog razvoja te postavlja pitanje za domaću zadaću: „Koju ideju iz skandinavskih društava bismo mogli primijeniti u našem okruženju?“
- Geografija za VII razred, D. Džafić i A. Sulejmanović, NAM Tuzla, 2010.
- Geografska karta Evrope
- Atlas
- Crno-bijeli mozaici za bojanje
- Nastavni tekstovi za grupe
- Radni listić
Individualni nastavni listić s pitanjima i kratkim zadacima za provjeru razumijevanja i sistematizaciju znanja o obrađenim državama.
Domaća zadaća: razmisliti i obrazložiti koju bi ideju iz skandinavskih društava učenici mogli primijeniti u svom okruženju.
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Kroz ekološke aktivnosti, autorsku predstavu „Kad se male ruke slože" i veliki Festival za ekologiju i mir, odgajateljice iz vrtića „Abakus" Zenica učile su djecu da brinu o planeti, poštuju različitosti i vjeruju u sebe.
Mi nastavnike slavimo svaki dan. Danas ih slavi cijeli svijet. Znamo koliko to dobri nastavnici zaslužuju. Ostanite dobri svoj djeci ovog svijeta. Djeca su ogledalo dobrih nastavnika.
Od "Konjic obrazovnog foruma" do pitanja koje ne mogu izbaciti iz glave: gdje su nam vode?
Matematika kao najizazovniji predmet za implementaciju dijelova mirovne pedagogije u razrednoj nastavi
Baloni su uvijek razlog za osmijeh i veselje! Donosimo 20 zabavnih igara koje potiču kretanje, suradnju, koordinaciju i kreativnost. Isprobajte ih kod kuće, u školi ili na dječjoj proslavi i uživajte u aktivnoj igri.
Tačnim rješavanjem zadataka i pravilnim slaganjem rezultata učenici otkrivaju sliku skrivenog matematičara i upoznaju se sa njegovim najznačajnijim matematičkim rezultatima koji imaju primjenu u matematici osnovne škole
Kroz jesenske aktivnosti na otvorenom učenici razvijaju koordinaciju, ravnotežu i spretnost. Korištenjem lišća, žireva i bundeva tjelesna aktivnost postaje zabavno iskustvo koje povezuje učenje, igru i boravak u prirodi.