Osnovni elektronički elementi (aktivni)
Na času učenici upoznaju aktivne elektroničke elemente i njihovu primjenu kroz rad s micro:bitom. Kroz programiranje, praktičan rad i testiranje razvijaju logičko razmišljanje, rješavanje problema, saradnju i odgovoran odnos prema tehnologiji.
45 minuta
Tehnička kultura
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Steći osnovna znanja o aktivnim elektroničkim elementima i njihovoj
primjeni kroz praktičan rad s micro:bitom, uz razvoj interesa za elektroniku i programiranje.
Ishodi:
Učenik/učenica:
- analizira ulogu micro:bita i princip rada aktivnih elektroničkih elemenata, s posebnim naglaskom na funkcionalnost i primjenu LED dioda u tehnici
- samostalno povezuje i programira micro:bit uređaj za upravljanje aktivnim elektroničkim elementima prema zadanoj tehničkoj shemi
- razvija preciznost u praktičnom radu s elektroničkim
komponentama
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Na sredini table nastavnik zapisuje ključnu riječ ˝DIODA˝. Aktivnost učenika:
Svaki učenik dobija zadatak da na papirić napiše prvu asocijaciju na tu riječ ili na pojam elektronike. Realizacija: Učenici lijepe papiriće na tablu. Zajedno pregledati odgovore (npr. svjetlo, struja, baterija, plus/minus). Kroz dijalog povezati njihove asocijacije s prethodnim znanjima o strujnim krugovima i poluprovodnicima. Motivacija i uvođenje u problem: Zašto nam je dioda važna i gdje je viđamo svaki dan (daljinski upravljači, semafori, ekrani).
Aktivnost 2
Izlaganje i obrada novog gradiva. Metoda usmenog izlaganja uz demonstraciju elemenata. Aktivni i pasivni elementi: Nastavnik ističe da su aktivni elementi (diode, tranzistori, IC) oni koji mogu upravljati protokom struje, dok su pasivni (otpornici, kondenzatori) oni koji je samo troše ili skladište. Fokus na diodu: Nastavnik objašnjava princip PN spoja. Kroz analogiju ˝jednosmjerne ulice˝ – dioda propušta struju od anode (+) ka katodi (-), dok u suprotnom smjeru pruža ogroman otpor. Poseban naglasak staviti na LED diode koje pretvaraju električnu energiju u svjetlost. Tranzistori i IC: Nastavnik će definisati tranzistor kao prekidač, a integralno kolo kao "grad" sastavljen od hiljada elemenata na malom prostoru.
Aktivnost 3
Praktičan rad - Programiranje i simulacija. Učenike podijeliti u parove ili manje grupe, prema rasporedu sjedenja za računarskom opremom. Svaka grupa dobija micro:bit uređaj i računar. Upoznavanje s alatom: Demonstracija micro:bita kao malog mikroračunara koji ima ugrađene senzore (svjetlost, temperatura) i LED displej. Zadatak ˝Noćna svjetiljka˝:
Postaviti problem – Kako napraviti uređaj koji se sam pali kada padne mrak? Uvesti učenike u programiranje (MakeCode). Učenici kreiraju logički algoritam. Koriste blok forever (stalno ponavljanje). Ubacuju logički uslov if-else (ako-inače). Definišu: Ako je nivo svjetlosti (light level) < 50, prikaži ikonu Mjeseca (simulacija paljenja svjetla). Ako je svjetlost > 50, prikaži
ikonu Sunca. Učenici povezuju micro:bit putem USB kabla, prebacuju fajl i vrše testiranje. Rukom prekrivaju senzor na poleđini micro:bita kako bi simulirali mrak i pratili promjenu na displeju.
Aktivnost 4
˝Vruća olovka˝: Učenici imaju 60 sekundi da u svoje sveske zapišu što više
pojmova ili zaključaka s časa (npr. PN spoj, anoda, katoda, microbit, programiranje). Pravilo je da olovka ne smije prestati pisati. Analiza: Par učenika čita svoje zapise. Zaključak: Provjeriti funkcionalnost svih uređaja. Čas završiti diskusijom o tome kako bi se ovaj kod mogao primijeniti na pravu uličnu rasvjetu radi uštede energije.
Potrebni resursi
- laptopi s pristupom internetu (MakeCode editor)
- micro:bit uređaji s USB kablovima
- LED diode (različitih boja)
- otpornici
- spojni kablovi
- pametna tabla za demonstraciju koda
- nastavni listići
- stikeri za asocijacije
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.
Oktobar na InŠkoli posvećujemo mirovnoj pedagogiji. Podijelite pripreme, ideje i iskustva iz učionice u kojoj se uče dijalog, uvažavanje i saradnja.
Dobro držanje tijela nije važno samo za zdravu kralježnicu. Saznajte kako pravilno sjedenje utječe na pažnju, pisanje, učenje i svakodnevno funkcioniranje djece.
U prilogu je data detaljna priprema za čas obrade stripa kao devete umjetnosti
Ovih dana sažimam iskustva sa Konjic obrazovnog foruma. Razmišljam kako ću za desetak godina govoriti "to su bili dani" i biću u pravu.
Kako učenje jezika može postati prilika za upoznavanje drugih kultura, preispitivanje predrasuda i otkrivanje bogatstva zajednice u kojoj živimo?
Aktivnosti s otežanim vrećicama na zabavan način potiču razvoj ravnoteže, koordinacije, preciznosti i suradnje. U članku je opisan niz jednostavnih igara i motoričkih izazova koje djeca mogu izvoditi u školi, vrtiću ili kod kuće.
Neka predavanja ne završe odlaskom sa konferencije, ona se nastave unutar učionice... Predavanje Dejana Ilića na konferenciji, bila je moja motivacija za realizaciju nastavnog sadržaja, mijenjajući svoj put dolaska do ishoda- pa da počnemo!