Osnovni elektronički elementi (aktivni)
Na času učenici upoznaju aktivne elektroničke elemente i njihovu primjenu kroz rad s micro:bitom. Kroz programiranje, praktičan rad i testiranje razvijaju logičko razmišljanje, rješavanje problema, saradnju i odgovoran odnos prema tehnologiji.
45 minuta
Tehnička kultura
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Steći osnovna znanja o aktivnim elektroničkim elementima i njihovoj
primjeni kroz praktičan rad s micro:bitom, uz razvoj interesa za elektroniku i programiranje.
Ishodi:
Učenik/učenica:
- analizira ulogu micro:bita i princip rada aktivnih elektroničkih elemenata, s posebnim naglaskom na funkcionalnost i primjenu LED dioda u tehnici
- samostalno povezuje i programira micro:bit uređaj za upravljanje aktivnim elektroničkim elementima prema zadanoj tehničkoj shemi
- razvija preciznost u praktičnom radu s elektroničkim
komponentama
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Na sredini table nastavnik zapisuje ključnu riječ ˝DIODA˝. Aktivnost učenika:
Svaki učenik dobija zadatak da na papirić napiše prvu asocijaciju na tu riječ ili na pojam elektronike. Realizacija: Učenici lijepe papiriće na tablu. Zajedno pregledati odgovore (npr. svjetlo, struja, baterija, plus/minus). Kroz dijalog povezati njihove asocijacije s prethodnim znanjima o strujnim krugovima i poluprovodnicima. Motivacija i uvođenje u problem: Zašto nam je dioda važna i gdje je viđamo svaki dan (daljinski upravljači, semafori, ekrani).
Aktivnost 2
Izlaganje i obrada novog gradiva. Metoda usmenog izlaganja uz demonstraciju elemenata. Aktivni i pasivni elementi: Nastavnik ističe da su aktivni elementi (diode, tranzistori, IC) oni koji mogu upravljati protokom struje, dok su pasivni (otpornici, kondenzatori) oni koji je samo troše ili skladište. Fokus na diodu: Nastavnik objašnjava princip PN spoja. Kroz analogiju ˝jednosmjerne ulice˝ – dioda propušta struju od anode (+) ka katodi (-), dok u suprotnom smjeru pruža ogroman otpor. Poseban naglasak staviti na LED diode koje pretvaraju električnu energiju u svjetlost. Tranzistori i IC: Nastavnik će definisati tranzistor kao prekidač, a integralno kolo kao "grad" sastavljen od hiljada elemenata na malom prostoru.
Aktivnost 3
Praktičan rad - Programiranje i simulacija. Učenike podijeliti u parove ili manje grupe, prema rasporedu sjedenja za računarskom opremom. Svaka grupa dobija micro:bit uređaj i računar. Upoznavanje s alatom: Demonstracija micro:bita kao malog mikroračunara koji ima ugrađene senzore (svjetlost, temperatura) i LED displej. Zadatak ˝Noćna svjetiljka˝:
Postaviti problem – Kako napraviti uređaj koji se sam pali kada padne mrak? Uvesti učenike u programiranje (MakeCode). Učenici kreiraju logički algoritam. Koriste blok forever (stalno ponavljanje). Ubacuju logički uslov if-else (ako-inače). Definišu: Ako je nivo svjetlosti (light level) < 50, prikaži ikonu Mjeseca (simulacija paljenja svjetla). Ako je svjetlost > 50, prikaži
ikonu Sunca. Učenici povezuju micro:bit putem USB kabla, prebacuju fajl i vrše testiranje. Rukom prekrivaju senzor na poleđini micro:bita kako bi simulirali mrak i pratili promjenu na displeju.
Aktivnost 4
˝Vruća olovka˝: Učenici imaju 60 sekundi da u svoje sveske zapišu što više
pojmova ili zaključaka s časa (npr. PN spoj, anoda, katoda, microbit, programiranje). Pravilo je da olovka ne smije prestati pisati. Analiza: Par učenika čita svoje zapise. Zaključak: Provjeriti funkcionalnost svih uređaja. Čas završiti diskusijom o tome kako bi se ovaj kod mogao primijeniti na pravu uličnu rasvjetu radi uštede energije.
Potrebni resursi
- laptopi s pristupom internetu (MakeCode editor)
- micro:bit uređaji s USB kablovima
- LED diode (različitih boja)
- otpornici
- spojni kablovi
- pametna tabla za demonstraciju koda
- nastavni listići
- stikeri za asocijacije
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Na času učenici upoznaju vrste i značenja saobraćajnih znakova te pravila prvenstva prolaza. Kroz grupni rad, izradu znakova i simulaciju raskrsnice razvijaju saobraćajnu sigurnost, saradnju, strpljenje i odgovornost.
Na času učenici upoznaju vrste građevinskog otpada i postupke njegove mehaničke prerade. Kroz rad u grupama, diskusiju i kreativne aktivnosti razvijaju ekološku odgovornost i razumiju značaj reciklaže za očuvanje prirodnih resursa.
Slušanje kompozicije „Divlji jahač“ Roberta Šumana kroz analizu emocija, tempa, dinamike i izvođača, uz povezivanje muzičkog nemira sa svakodnevnim situacijama, pjevanje, igru, ilustraciju te primjenu tehnike uzemljenja.
Vježbanje čitanja i pisanja rimskih brojeva do 1000 kroz uvodno ponavljanje na tabli, samostalan rad na nastavnom listiću uz samokontrolu, interaktivnu igru sa plakatom u parovima te refleksiju emocija i samoprocjenu znanja.
Izrada skulpture pčele i košnice preoblikovanjem vještačkih materijala (plastične ambalaže, kesa, cijevi i čepova) radom u 4 rotirajuće stanice, inspirisana radovima Bordala II, uz jačanje ekološke svijesti, saradnje i mirovne pedagogije.
Kreativno preoblikovanje i spajanje prirodnih materijala (kamenja i lišća) u paru, inspirisano radovima Andyja Goldsworthyja, uz razvijanje mašte, saradnje, izložbu tehnikom „Galerija“ i refleksiju metodom 3-2-1.
Oblikovanje trodimenzionalnih figura od plastelina na temu „Moji prijatelji i ja“ uz oluju ideja, tematsku raspravu, interaktivnu igru razvrstavanja tvrdnji o prijateljstvu na plakate te vršnjačko vrednovanje i refleksiju.
Slikanje mrtve prirode (voće i draperija) u gvaš tehnici uz usvajanje gradacije svjetlosti i sjenke, povezivanje harmonije u kompoziciji sa odjeljenskim zajedništvom te prevazilaženje grešaka prektivnim svojstvom gvaša.
Priprema kroz pjevanje pjesme "Dobro jutro" razvija muzikalnost i kulturu nenasilne komunikacije, povezujući glazbeno izražavanje s mirom, poštovanjem i osjećajem pripadnosti razrednoj zajednici.