Osnovni elektronički elementi (aktivni)
Na času učenici upoznaju aktivne elektroničke elemente i njihovu primjenu kroz rad s micro:bitom. Kroz programiranje, praktičan rad i testiranje razvijaju logičko razmišljanje, rješavanje problema, saradnju i odgovoran odnos prema tehnologiji.
45 minuta
Tehnička kultura
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Steći osnovna znanja o aktivnim elektroničkim elementima i njihovoj
primjeni kroz praktičan rad s micro:bitom, uz razvoj interesa za elektroniku i programiranje.
Ishodi:
Učenik/učenica:
- analizira ulogu micro:bita i princip rada aktivnih elektroničkih elemenata, s posebnim naglaskom na funkcionalnost i primjenu LED dioda u tehnici
- samostalno povezuje i programira micro:bit uređaj za upravljanje aktivnim elektroničkim elementima prema zadanoj tehničkoj shemi
- razvija preciznost u praktičnom radu s elektroničkim
komponentama
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1
Na sredini table nastavnik zapisuje ključnu riječ ˝DIODA˝. Aktivnost učenika:
Svaki učenik dobija zadatak da na papirić napiše prvu asocijaciju na tu riječ ili na pojam elektronike. Realizacija: Učenici lijepe papiriće na tablu. Zajedno pregledati odgovore (npr. svjetlo, struja, baterija, plus/minus). Kroz dijalog povezati njihove asocijacije s prethodnim znanjima o strujnim krugovima i poluprovodnicima. Motivacija i uvođenje u problem: Zašto nam je dioda važna i gdje je viđamo svaki dan (daljinski upravljači, semafori, ekrani).
Aktivnost 2
Izlaganje i obrada novog gradiva. Metoda usmenog izlaganja uz demonstraciju elemenata. Aktivni i pasivni elementi: Nastavnik ističe da su aktivni elementi (diode, tranzistori, IC) oni koji mogu upravljati protokom struje, dok su pasivni (otpornici, kondenzatori) oni koji je samo troše ili skladište. Fokus na diodu: Nastavnik objašnjava princip PN spoja. Kroz analogiju ˝jednosmjerne ulice˝ – dioda propušta struju od anode (+) ka katodi (-), dok u suprotnom smjeru pruža ogroman otpor. Poseban naglasak staviti na LED diode koje pretvaraju električnu energiju u svjetlost. Tranzistori i IC: Nastavnik će definisati tranzistor kao prekidač, a integralno kolo kao "grad" sastavljen od hiljada elemenata na malom prostoru.
Aktivnost 3
Praktičan rad - Programiranje i simulacija. Učenike podijeliti u parove ili manje grupe, prema rasporedu sjedenja za računarskom opremom. Svaka grupa dobija micro:bit uređaj i računar. Upoznavanje s alatom: Demonstracija micro:bita kao malog mikroračunara koji ima ugrađene senzore (svjetlost, temperatura) i LED displej. Zadatak ˝Noćna svjetiljka˝:
Postaviti problem – Kako napraviti uređaj koji se sam pali kada padne mrak? Uvesti učenike u programiranje (MakeCode). Učenici kreiraju logički algoritam. Koriste blok forever (stalno ponavljanje). Ubacuju logički uslov if-else (ako-inače). Definišu: Ako je nivo svjetlosti (light level) < 50, prikaži ikonu Mjeseca (simulacija paljenja svjetla). Ako je svjetlost > 50, prikaži
ikonu Sunca. Učenici povezuju micro:bit putem USB kabla, prebacuju fajl i vrše testiranje. Rukom prekrivaju senzor na poleđini micro:bita kako bi simulirali mrak i pratili promjenu na displeju.
Aktivnost 4
˝Vruća olovka˝: Učenici imaju 60 sekundi da u svoje sveske zapišu što više
pojmova ili zaključaka s časa (npr. PN spoj, anoda, katoda, microbit, programiranje). Pravilo je da olovka ne smije prestati pisati. Analiza: Par učenika čita svoje zapise. Zaključak: Provjeriti funkcionalnost svih uređaja. Čas završiti diskusijom o tome kako bi se ovaj kod mogao primijeniti na pravu uličnu rasvjetu radi uštede energije.
- laptopi s pristupom internetu (MakeCode editor)
- micro:bit uređaji s USB kablovima
- LED diode (različitih boja)
- otpornici
- spojni kablovi
- pametna tabla za demonstraciju koda
- nastavni listići
- stikeri za asocijacije
/
/
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.