Najveći urbani centri u BiH: Sarajevo, Zenica, Banja Luka i Bihać
Čas obuhvata uvodni razgovor o pojmu grada, grupni rad na izradi panoa o Sarajevu, Banjoj Luci, Zenici i Bihaću uz naglasak na mirovnoj dimenziji svakog grada, te završnu vježbu "Izgradnja mostova" koja simbolizuje saradnju među gradovima.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Identifikovati i na karti locirati četiri velika urbana centra te naučiti osnovne geografske, demografske, kulturne i ekonomske karakteristike ovih gradova.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razumije pojam urbanizacije i ulogu ovih centara u regionalnom razvoju BiH
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Razgovor o gradu
Razgovor sa učenicima na temu grada. Kako i po čemu pamte gradove...Da li je grad samo skupina zgrada, ulica, parkova ili sliku o njima stvaraju ljudi koji žive tu? Najava teme: Danas putujemo kroz četiri bh. grada i učimo kako oni, kroz svoje specifičnosti, grade mostove mira i saradnje.
Aktivnost 2 – Grupni rad o četiri grada
Podjela učenika u 4 grupe, svaka grupa priča o jednom gradu. Grupa1: SARAJEVO – Grad susreta i multikulturalnosti (izrada panoa sa geografskim karakteristikama Sarajeva-glavni grad, administrativni, kulturni i ekonomski centar, smješten u Sarajevsko-zeničkoj kotlini. Analiza Baščaršije/Ferhadije gdje su u 100m prostora izgrađene džamija, katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga). Zadatak: Kako arhitektura i historija Sarajeva uče ljude toleranciji i šta znači kada kažemo da su različitosti naše bogatstvo, a ne prijetnja?
Grupa 2: BANJA LUKA – Grad zelenila, kulture i mladosti (Ovo je drugi po veličini grada u Bosni i Hercegovini, centar Bosanske Krajine, razvijen na obalama Vrbasa. Grad je poznat po industriji, univerzitetu i zelenim alejama. Kastel kao istorijsko jezgro spajanja različitih epoha. Banja Luka kao domaćin regionalnih kulturnih i sportskih događaja. Izrada panoa grupe.). Zadatak: Na koji način kultura, umjetnost i mladi ljudi iz Banje Luke mogu poslati poruke mira i saradnje vršnjacima iz cijele BiH?
Grupa 3: ZENICA – Grad rada, solidarnosti i ekološkog buđenja (Grad smješten u dolini rijeke Bosne, industrijski je centar –ističe se metalurgija. Radnička historija Zenice koja je okupljala ljude svih nacija oko zajedničkog rada. Danas se ovaj grad suočava sa problemom zagađenja zraka. Izrada grupnog panoa). Zadatak: Ekologija ne poznaje granice. Kako zajednička borba za čistu okolinu može ujediniti ljude u rješavanju zajedničkih problema?
Grupa 4: BIHAĆ – Grad na Uni, kapija tolerancije i humanosti (Centar Unsko-sanskog kantona, smješten na rijeci Uni, historijski i turistički je centar. Rijeka Una je simbol čistoće i zajedničkog dobra-nacionalni park. Bihać je pokazao visok stepen humanosti i empatije u migrantskim krizama. Izrada grupnog panoa.). Zadatak: Kako prirodne ljepote i solidarnost prema ljudima u nevolji mogu biti temelj za izgradnju humanijeg društva i kulture mira?
Aktivnost 3 – Prezentacija i mapa uma
Svaka grupa iznosi ključne geografske informacije o svom gradu Nastavnik na tabli zapisuje ključne pojmove praveći mapu uma (odgovori na zadatke grupe)
Aktivnost 4 – Izgradnja mostova
Vježba „Izgradnja mostova": predstavnici grupa na hamer papiru (gdje su nacrtane tačke koje znače ova 4 grada) povuku linije-mostove između gradova. Svaka linija mora značiti jednu konkretnu ideju saradnje za budućnost. Linije se povlače u različitim bojama. Zaključak nastavnika za kraj: BiH je jaka onoliko koliko su čvrsti mostovi njenih gradova.
Potrebni resursi
- Zidna karta BiH
- Radni listovi sa tekstovima i slikama o gradovima
- Hamer papir
- Flomasteri
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.