Dramski tekst „Tužibaba“, Dušan Radović, obrada
Obrada dramskog teksta kroz razgovor, tiho i čitanje po ulogama, analizu uzročno-posljedičnih odnosa, primjenu tehnika dramske pedagogije i izvođenje zaključaka o nenasilnoj komunikaciji.
45 min
Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razumjeti sadržaj teksta i učestvovati u njegovoj analizi, pronaći drugačije rješenje problema i iskazati ga kroz dramatizaciju te čitati tekst po ulogama.
Ishodi
Učenik/učenica:
iskazuje lični doživljaj nakon čitanja priče
analizira priču, izdvaja temu i poruku priče
uočava tok radnje, likove i njihove osobine
razume uzročno-posljedične veze u međuljudskim odnosima
povezuje radnju sa svakodnevnim životnim situacijama
pronalazi rješenje problema i na kreativan način ga iskazuje u dramatizaciji
čita tekst po ulogama
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 - Motivacioni razgovor.
Učitelj vodi razgovor sa učenicima: Koliko često idete u pozorište? Da li vam se dopadaju odlasci u pozorište? Koja predstava vam se naročito dopala? Gdje se izvode predstave? Šta ima jedna predstava? Učenicima objašnjava da svaka predstava ima svoj dramski tekst po kome je rađena, te šta je dramski tekst i kako izgleda. Učenicima govori da će na ovom času učiti dramski tekst koji se zove „Tužibaba“.
Aktivnost 2 - Izražajno čitanje teksta, razgovor o emocionalnom doživljaju.
Učitelj učenicima izražajno čita tekst „Tužibaba“, Dušana Radovića. Nakon čitanja slijedi razgovor o emocionalnom doživljaju pročitane priče: Da li vam se dopala priča? Zašto? Kako ste se osjećali dok ste slušali?
Aktivnost 3 - Tiho (usmjereno) čitanje, objašnjavanje nepoznatih riječi.
Učenici čitaju tekst u sebi sa ciljem pronalaženja nepoznatih riječi. Nakon toga, kroz razgovor sa učenicima, učitelj objašnjava nepoznate riječi.
Aktivnost 4 - Analiza priče i povezivanje sa situacijama iz svakodnevnog života.
Učitelj postavlja pitanja, a učenici odgovaraju: O čemu govori priča? Ko su glavni likovi? Gdje se odvija radnja priče? Ko se u priči stalno tužaka? Zbog čega? Kako na sve reaguje učiteljica? Da li uspijeva smiriti djecu? Da li ima razloga tužakanju?
Da li se vi možete poistovjetiti sa likovima iz ove priče? Zašto se djeca najčešće tužakaju? Da li je lijepo stalno se tužakati? Kako se treba ponašati u društvu? Podsjetiti se pravila lijepog ponašanja u učionici i u društvu. Učenici nabrajaju pravila, a učitelj pomaže da se sjete najvažnijih: tiho razgovaramo, slušamo sagovornika, ne upadamo u riječ, poštujemo drugare iz razreda i oni poštuju nas, imamo strpljenja i razumijevanja, pomažemo jedni drugima, ne govorimo stvari koje se drugima ne dopadaju, svi pomažemo da bi nam svima bilo bolje.
Učitelj govori da stalno tužakanje nije lijepo. Učenike pita: Možete li da date prijedlog kada i kako izbjeći tužakanje? Kada nipošto ne treba izbjeći tužakanje? Kod ovog pitanja podsjetiti ih da postoje situacije u svakodnevnom životu koje obavezno moramo prijaviti učitelju. Zamoliti ih da se sjete i kažu koje su to situacije, na primjer bilo koji vid nasilja.
Učenike pita kako djeca treba da se osjećaju u razredu. Navesti ih da zaključe da treba da se osjećaju sigurno i prihvaćeno, da osjećaju razumijevanje i da mogu očekivati pomoć drugara i učitelja u svako doba.
Aktivnost 5 - Dramska pedagogija u nastavi i sinteza.
Učitelj govori učenicima da su saznali i neke nove informacije o tome koliko je dobro i prihvatljivo tužakanje. Zamoliće ih da razmisle i kažu kako bi bilo kada bi tužibaba i dječak promijenili ponašanje na bolje. U ovome dijelu koristi tehniku iz dramske pedagogije. Zamoliće troje učenika da izađu pred tablu. Jedno od njih je učiteljica, drugo Tužibaba, a treće dječak.
Učitelj pita: Šta bi sada uradio/uradila da si na mjestu Tužibabe? Učenik/učenica glumi Tužibabu sa novim pogledom na situaciju. Šta bi uradio/uradila da si na mjestu dječaka iz priče? Učenik/učenica glumi dječaka sa novim pogledom na situaciju. Šta bi uradio/uradila da si na mjestu učiteljice iz priče? Učenik/učenica treba da razmisli i odglumi kako bi postupio/postupila da je na mjestu učiteljice. Uloga učitelja je da usmjerava učenike da na najbolji mogući način riješe problem. Učenike pita: Čemu nas u stvari uči ova priča? Učenici odgovaraju šta su naučili iz ove priče. Objasniti da i mi ponekad možemo biti odgovorni ako se neko loše odnosi prema nama, da možemo svojim drugačijim pristupom promijeniti mnogo toga u međusobnim odnosima.
Aktivnost 6 - Čitanje po ulogama.
Troje učenika čita priču. Zamoliti ih da se užive u uloge.
Aktivnost 7 - Prepisivanje zapisa sa table.
Učenici prepisuju u sveske zapis sa nepoznatim riječima, sa table ili slajda.
Potrebni resursi
Dramski tekst “Tužibaba”, Dušana Radovića
slajd sa nepoznatim riječima (projektor/tabla)
/
Priču naučiti izražajno čitati. Kod kuće pokušati odglumiti uloge i pripremiti se za dramatizaciju u školi.
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Učenici III razreda kroz motivaciju „jezičkog kofera“ i „pasoša“, rad u grupama na tekstovima o pet država, izradu razglednica i primjenu tehnike „Galerija“ te „3-2-1“ uvježbavaju i razvrstavaju imenice, glagole i opisne pridjeve.
Obrada nastavne jedinice „Strip“ kroz analizu uzoraka, timsko osmišljavanje priče i izradu stripa u 4-6 kadrova na temu mira i prijateljstva, uz prezentaciju, evaluaciju i izlaganje radova.
Uvježbavanje i ponavljanje geometrijskih likova u I razredu kroz rad u skupinama, opcrtavanje tijela, igrovne aktivnosti, nastavni listić, nizanje, izradu motiva i oblikovanje plastelinom.
Čas kroz obradu pjesme povezuje muzičko izvođenje (pjevanje, pokret) s razgovorom o vršnjačkom nasilju, podstičući učenike da porukom mira i nenasilja izraze svoj stav.
Čas obuhvata mirovnopedagoški poticaj o subjektivnom doživljaju vremena, demonstraciju instrumenata za mjerenje vremena, grupni eksperiment mjerenja štopericom uz pravila uvažavanja različitosti, pretvaranje mjernih jedinica te diskusiju.
Čas obuhvata rad u grupama na ponavljanju pojmova provodnika i izolatora, analizu teksta o djelovanju električne struje na ljudsko tijelo i mjerama sigurnosti, predstavljanje odgovora grupa te izvođenje "nijemog" performansa o strujnom udaru.
Priprema obrađuje Prvi svjetski rat kroz podjelu učenika u grupe koje obrađuju različite dijelove gradiva i prenose znanje ostalima – uz naglasak na mirovnu pedagogiju i kulturu mira.
Čas obrade lanaca ishrane i kruženja materije u prirodi kroz pjesmu, priču, INSERT tehniku i grupni rad, gdje učenici otkrivaju međusobnu povezanost biljaka, životinja i čovjeka.
Čas obrade asocijativnosti množenja kroz praktično grupisanje kockica, rad u paru i igru „Pronađi isti rezultat", gdje učenici otkrivaju da promjena združivanja činilaca ne mijenja rezultat.