Mjere opreza pri rukovanju sa električnom strujom
Čas obuhvata rad u grupama na ponavljanju pojmova provodnika i izolatora, analizu teksta o djelovanju električne struje na ljudsko tijelo i mjerama sigurnosti, predstavljanje odgovora grupa te izvođenje "nijemog" performansa o strujnom udaru.
45 minuta
Fizika
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Da učenici znaju kako i kada dolazi do strujnog udara, mjere bezbjednosti koje se poduzimaju radi sprečavanja udara, kao i pravilnu pomoć unesrećenom.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- upoznat je s činjenicom da je ljudsko tijelo provodnik, navodeći dejstva električne struje na ljudsko tijelo
- razumije zašto je važno pridržavati se sigurnosnih pravila i propisa kod rada sa električnom strujom kako bi se spriječile ozljede i nesreće, navodeći date mjere i pravila
- prepoznaje situacije u kojima postoji rizik od strujnog udara, kao i osnovne mjere opreza za siguran rad sa električnom strujom, od nošenja zaštitne opreme do korištenja sigurnosnih uređaja
- opisuje pravilan način postupanja u slučaju strujnog udara ili druge nezgode vezane za električnu struju
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Podjela u grupe
Učenici se dijele u grupe po 4–5 članova. Pravilo za način podjele nije važno, može npr. biti izborom papirića sa oznakom grupe.
Aktivnost 2 – Ponavljanje pojmova provodnika i izolatora
U svakoj grupi učenici ponavljaju pojmove o provodnicima i izolatorima, navodeći nekoliko primjera provodnika i izolatora. Svaka grupa navodi po jedan primjer za provodnik i izolator, koji se zapisuje na tabli. Primjeri se ne mogu ponavljati i redoslijed se ponavlja dok ne dobijemo pet primjera za provodnike i izolatore.
Aktivnost 3 – Analiza teksta iz udžbenika
Učenici zajedno analiziraju tekst iz udžbenika i daju odgovore na sljedeća pitanja:
Zašto je ljudsko tijelo dobar provodnik?
Kakav uticaj električna struja ima na ljudsko tijelo?
Kakav uticaj na ljudsko tijelo imaju određene vrijednosti električne struje?
Koje se mjere bezbjednosti preduzimaju kako bi se zaštitili od strujnog udara?
Kako pomoći unesrećenom u slučaju strujnog udara?
Aktivnost 4 – Predstavljanje odgovora
Svaka grupa predstavlja odgovor na jedno pitanje, a nakon toga ostale grupe komentarišu, dopunjuju i analiziraju.
Aktivnost 5 – Priprema performansa
Učenici u grupi osmišljavaju konkretnu situaciju u kojoj bi moglo doći do strujnog udara i, uvodeći dramaturgiju, dijele uloge u datoj situaciji kako bi izveli „nijemi" performans strujnog udara.
Aktivnost 6 – Izvođenje performansa
Svaka grupa izvodi performans, a ostali učesnici pogađaju i opisuju dati slučaj strujnog udara, navodeći da li se pravilno postupilo u pružanju pomoći.
Potrebni resursi
- Papir
- Markeri
- Udžbenik
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Ravnoteža je temelj sigurnog i uspješnog kretanja. Kroz igru djeca razvijaju koordinaciju, koncentraciju, snagu i samopouzdanje. Donosim jednostavne i zabavne aktivnosti ravnoteže koje potiču motorički razvoj djece svih uzrasta.
Kada jednom zavolite matematiku sa svim njenim običnim i neobičnim pravilima i kada shvatite da tu mora da ima i neke čarolije...tada ste samo potvrdili da nikada niste izgubili dijete u sebi. A to dijete, gdje drugo nego sa djecom i uz djecu...igra!
Inspirisana slikama mnogih škola koje su opremale "sobičak" došla sam na ideju napraviti nešto slično, prilagoditi ih vlastitim i školskim mogućnostima i stvoriti prostor koji će biti "sigurna oaza" ljubitelja knjige, ali i onih koji to tek postaju!
Mir počinje u malim srcima mojih učenika
Naučno-tehničko stvaralaštvo u mirovnim projektima nije samo način primjene znanja iz tehničke kulture i informatike. Ono predstavlja priliku da se obrazovanje poveže sa životom, prošlost sa budućnošću, a tehnologija sa humanim vrijednostima.
Učenici kroz pet detektivskih izazova istražuju roman „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Rješavaju zagonetke, otkrivaju tragove, analiziraju likove i poruku romana te zajedničkim radom pronalaze završni dosje i zasluženu nagradu.
Jer mir se ne uči samo iz knjiga. Mir se živi. Živi se u svakom saslušanom djetetu, u svakom pruženom izvinjenju, u svakom sukobu koji postane prilika za razgovor i u svakom trenutku kada odlučimo da ćemo umjesto osude pokušati razumjeti.
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.