Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji u paru te vođenu diskusiju o promjenama koje su najviše uticale na svakodnevni život stanovništva.
45 minuta
Historija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati razumijevanje političkog, društvenog i privrednog razvoja Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata te njenog položaja u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kroz analizu historijskih izvora i diskusiju.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- navodi najvažnije političke promjene u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata
- opisuje položaj Bosne i Hercegovine u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
- izdvaja osnovne karakteristike društvenog i privrednog razvoja u tom periodu
- uočava analizom historijskog teksta promjene u svakodnevnom životu stanovništva
- argumentira svoje zaključke tokom diskusije
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Think–Pair–Share
Think–Pair–Share, analiza historijskog teksta, vođena diskusija. Nastavnik započinje čas uvodnim pitanjem: Kako ratovi utiču na društvo i svakodnevni život ljudi? Učenici najprije nekoliko trenutaka samostalno razmišljaju o pitanju, zatim u paru sa učenikom/com iz klupe razmjenjuju svoja mišljenja (Think–Pair–Share). Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore pred odjeljenjem. Nastavnik pažljivo sluša njihove odgovore i povezuje ih sa historijskim kontekstom nastanka nove države nakon Drugog svjetskog rata.
Aktivnost 2 – BiH u novoj Jugoslaviji
U nastavku časa nastavnik ukratko objašnjava nastanak Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nakon 1945. godine i položaj Bosne i Hercegovine kao jedne od republika u toj federaciji. Posebna pažnja posvećuje se političkom položaju Bosne i Hercegovine, kao i promjenama koje su se desile u privredi, industriji i svakodnevnom životu stanovništva. Nastavnik koristi historijsku kartu Jugoslavije kako bi učenici lakše razumjeli teritorijalni položaj republika i političku organizaciju države.
Aktivnost 3 – Analiza historijskog teksta u paru
Nakon uvodnog objašnjenja učenici dobijaju kratak historijski tekst koji govori o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkom periodu. Učenici rade u paru i imaju zadatak da pažljivo pročitaju tekst te izdvoje najvažnije informacije. Na radnom listiću nalaze se pitanja koja ih usmjeravaju da uoče ključne promjene u političkom položaju Bosne i Hercegovine, razvoju industrije, urbanizaciji i razvoju obrazovanja. Učenici zajedno razgovaraju o tekstu i pokušavaju pronaći odgovore na postavljena pitanja.
Aktivnost 4 – Predstavljanje odgovora i diskusija
Nakon završetka rada u paru nekoliko učenika predstavlja svoje odgovore pred odjeljenjem. Ostali učenici dopunjuju odgovore ili postavljaju dodatna pitanja. Nastavnik moderira diskusiju i po potrebi dopunjava objašnjenja kako bi učenici bolje razumjeli značaj pojedinih promjena u tom periodu. Posebno se ističe činjenica da su u tom periodu izgrađene brojne fabrike, razvijena industrija i proširena mreža škola, što je značajno uticalo na svakodnevni život stanovništva.
Aktivnost 5 – Završna diskusija i zaključivanje
U završnom dijelu časa nastavnik postavlja pitanje za diskusiju: Koje promjene nakon Drugog svjetskog rata su najviše uticale na život ljudi u Bosni i Hercegovini? Učenici iznose svoja mišljenja i pokušavaju objasniti zašto smatraju da su određene promjene bile posebno važne. Nastavnik na kraju sumira ključne zaključke zajedno sa učenicima i naglašava najvažnije karakteristike razvoja Bosne i Hercegovine u okviru socijalističke Jugoslavije.
Potrebni resursi
- Udžbenik Historija 9 (NAM)
- Historijska/geografska karta Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata
- Tekst za analizu o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkom periodu
- Radni listić sa pitanjima za analizu
- Tabla i kreda ili projektor + laptop/PC
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Učenici u prirodnom okruženju proučavaju spratove i vrste šume, biljni i životinjski svijet i svjesno posmatraju prirodu, a u učionici izvode eksperimente i izrađuju likovne radove od prirodnih materijala.
Radionica za roditelje prvih razreda
Mirovna pedagogija za mene nije još jedna edukacija. Ona je trenutak kada dijete samo od sebe odluči biti nečija podrška. Idemo dalje, odgajati male ljude za velika djela!
Hrana svojim mirisima i ukusima gradi uspomene, povezuje generacije i priča priče o našim korijenima. Ovo je topla priča o učenicima moje škole koji su predstavili bogatstvo kuhinje dva naroda, pokazujući da nas različitosti povezuju.
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.
Oktobar na InŠkoli posvećujemo mirovnoj pedagogiji. Podijelite pripreme, ideje i iskustva iz učionice u kojoj se uče dijalog, uvažavanje i saradnja.
Dobro držanje tijela nije važno samo za zdravu kralježnicu. Saznajte kako pravilno sjedenje utječe na pažnju, pisanje, učenje i svakodnevno funkcioniranje djece.