Bosna i Hercegovina u socijalističkoj Jugoslaviji
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji u paru te vođenu diskusiju o promjenama koje su najviše uticale na svakodnevni život stanovništva.
45 minuta
Historija
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati razumijevanje političkog, društvenog i privrednog razvoja Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata te njenog položaja u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kroz analizu historijskih izvora i diskusiju.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- navodi najvažnije političke promjene u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata
- opisuje položaj Bosne i Hercegovine u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
- izdvaja osnovne karakteristike društvenog i privrednog razvoja u tom periodu
- uočava analizom historijskog teksta promjene u svakodnevnom životu stanovništva
- argumentira svoje zaključke tokom diskusije
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Think–Pair–Share
Think–Pair–Share, analiza historijskog teksta, vođena diskusija. Nastavnik započinje čas uvodnim pitanjem: Kako ratovi utiču na društvo i svakodnevni život ljudi? Učenici najprije nekoliko trenutaka samostalno razmišljaju o pitanju, zatim u paru sa učenikom/com iz klupe razmjenjuju svoja mišljenja (Think–Pair–Share). Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore pred odjeljenjem. Nastavnik pažljivo sluša njihove odgovore i povezuje ih sa historijskim kontekstom nastanka nove države nakon Drugog svjetskog rata.
Aktivnost 2 – BiH u novoj Jugoslaviji
U nastavku časa nastavnik ukratko objašnjava nastanak Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nakon 1945. godine i položaj Bosne i Hercegovine kao jedne od republika u toj federaciji. Posebna pažnja posvećuje se političkom položaju Bosne i Hercegovine, kao i promjenama koje su se desile u privredi, industriji i svakodnevnom životu stanovništva. Nastavnik koristi historijsku kartu Jugoslavije kako bi učenici lakše razumjeli teritorijalni položaj republika i političku organizaciju države.
Aktivnost 3 – Analiza historijskog teksta u paru
Nakon uvodnog objašnjenja učenici dobijaju kratak historijski tekst koji govori o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkom periodu. Učenici rade u paru i imaju zadatak da pažljivo pročitaju tekst te izdvoje najvažnije informacije. Na radnom listiću nalaze se pitanja koja ih usmjeravaju da uoče ključne promjene u političkom položaju Bosne i Hercegovine, razvoju industrije, urbanizaciji i razvoju obrazovanja. Učenici zajedno razgovaraju o tekstu i pokušavaju pronaći odgovore na postavljena pitanja.
Aktivnost 4 – Predstavljanje odgovora i diskusija
Nakon završetka rada u paru nekoliko učenika predstavlja svoje odgovore pred odjeljenjem. Ostali učenici dopunjuju odgovore ili postavljaju dodatna pitanja. Nastavnik moderira diskusiju i po potrebi dopunjava objašnjenja kako bi učenici bolje razumjeli značaj pojedinih promjena u tom periodu. Posebno se ističe činjenica da su u tom periodu izgrađene brojne fabrike, razvijena industrija i proširena mreža škola, što je značajno uticalo na svakodnevni život stanovništva.
Aktivnost 5 – Završna diskusija i zaključivanje
U završnom dijelu časa nastavnik postavlja pitanje za diskusiju: Koje promjene nakon Drugog svjetskog rata su najviše uticale na život ljudi u Bosni i Hercegovini? Učenici iznose svoja mišljenja i pokušavaju objasniti zašto smatraju da su određene promjene bile posebno važne. Nastavnik na kraju sumira ključne zaključke zajedno sa učenicima i naglašava najvažnije karakteristike razvoja Bosne i Hercegovine u okviru socijalističke Jugoslavije.
- Udžbenik Historija 9 (NAM)
- Historijska/geografska karta Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata
- Tekst za analizu o razvoju Bosne i Hercegovine u socijalističkom periodu
- Radni listić sa pitanjima za analizu
- Tabla i kreda ili projektor + laptop/PC
/
/
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Ajdin Keškić, doktorand pedagogije iz Bihaća, vjeruje da obrazovanje nije samo prenošenje znanja nego stvaranje prostora u kojem svako dijete može rasti. Za InŠkolu kaže: to je prostor profesionalnog dijaloga.
Nejra Čehajić, profesorica bosanskog i omladinska aktivistkinja, o tome zašto su dobre ideje moćnije od svakog proizvoda i zašto je InŠkola za nju samo jedna riječ: inspiracija.
Učenici su kroz čitanje i analizu pripovijetke „Dječak Aron“ razvijali empatiju, toleranciju i razumijevanje različitosti. Kroz grupni rad, diskusiju i refleksiju povezali su poruke djela s mirom.
Čas obuhvata razgovor o sastavu atmosfere kroz priču o "prijateljstvu" gasova, grupni rad na istraživanju slojeva atmosfere te simboličku vježbu "Krug prijateljstva" o zajedničkoj odgovornosti za očuvanje planete.
Čas obuhvata aktivnosti usmjerene na prepoznavanje i razumijevanje emocija kroz izražajno čitanje, praćenje emocionalnih reakcija učenika i grupni rad.
Čas obuhvata razgovor o osjećajima prema čistom i zagađenom okolišu, terenski obilazak i evidentiranje izvora zagađenja u školskom dvorištu, praktičnu akciju čišćenja u grupama te završnu diskusiju i predlaganje mjera za očuvanje okoliša.
Čas obuhvata razgovor o korišćenju interneta kroz uvodna pitanja o navikama, grupni rad metodom "Slagalica" s podjelom na ekspertne grupe (koristi interneta, zavisnost, zdrave navike), razmjenu naučenog u matičnim grupama te završnu diskusiju.
Čas obuhvata razgovor o reciklaži i zaštiti okoliša kroz strategiju "Oluja ideja", grupnu izradu hranilica za ptice od plastičnih flaša s ekološkim porukama, predstavljanje radova metodom galerijske šetnje te postavljanje hranilica.
Čas obuhvata ponavljanje gradiva o banu Kulinu kroz kreativnu simulaciju medija — izradu "Historijskog Instagrama" i TV vijesti "Bosna News 1189" po ulogama, uz izlaznu karticu za formativno vrednovanje.