Žargonizmi – leksika ograničene upotrebe
Učenici razlikuju promjenu govora i jezika u različitim sredinama kroz vrijeme.
45 minuta
Bosanski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/ca će moći da:
- razlikuje upotrebu standardnog i nestandardnog jezika u različitim komunikacijskim situacijama;
- prilagođava govor u zavisnosti od sagovornika i komunikacijskog konteksta.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 Scenska igra Do you speak Bosanski?
Realizujemo scensku igru pod nazivom: Do you speak bosanski, u kojoj će doći do jezičkog nesporazuma između dvije generacije što bi trebalo da izazove smijeh. Učenici su ranije dobili svoje replike, pri čemu je svaki učenik upoznat samo sa svojim dijelom teksta, bez konteksta. (I učenik koji radi po IPP-u učestvuje sa svojom replikom) Podijeljeni su u dvije grupe: mladi i stari govornici. U skadu s tim, dobili su uputu i za način izražavanja i ponašanja. Mladi govore brzo i nervozno; stari su zabrinuti i zbunjeni, govore sporo i ozbiljno.Mladi koriste nestandardni jezik – mnogo žargonizama ubacuju, jezik starih je bliži standardnom govoru, i koriste arhaizme (radili arhaizme čas prije)
A: Dedo, večeras idem van, biće baš top.
B: Kakav top, dijete drago, gdje ideš da pucaš?
C: Ma chill dedo, ne pucam, nego izlazimo, biće haos.
D: Kakav čili, kakav haos, zar ideš tamo gdje je nered!?
E: Ma nije nered, nego dobra atmosfera, samo ćemo blejati malo.
F: Pa jeste li vi ovce! Kako ćeš blejati?
G: De ba, dedo, nemoj me sad smarat s pitanjima.
H: Šta da ne radim?
I: Joj dedo, lik me čeka, ako ga ispalim, gotov sam.
J: Iz čega ćeš ispaliti? Sine, opasno mi neke probleme spominješ. A sve u šiframa. Haos, top, i sad ispališ. Nije ovaj đuturum od jučer.
K: Ma ne to, nego mislim iznevjeriti ga, izraditi dedo, izraditi...
L: Sve mi je sad to šuhveli...
M: Ma lagano, dedo, nema potrebe da se ložiš, sve pet.
N: Što da ložim sine, ako ti ideš vani? Zatvori pendžer ako ti je zima.
O: Pejdžer hahaha. Ufff, ništa, iskuliraj.
P: Šta da iskuham? Koji ti jezik govoriš, sinko? Čudan zeman nastade!
R: Dedo, ne znam ko je Zeman, ali evo moji već postavljaju objave, a ja ni stori nemam, jer me ti zadržavaš tu s pitanjima!
S: Kakva sad objava, jadna ti majka! Znao sam da je problem. Je li te vodi milicija? Sine, šta se dešava?
T: Ma, dedo dragi, stori, priču da okačim...
U: Gdje ćeš okačiti? Prvo si rekao ispaliti... koga sine da objesiš? Ideš neki zulum činiti?
V: Šta da činim? Dedo, bolan, slike svoje da stavim, da me više ljudi zaprati, kontaš...
Z: Ko te sine prati, je li te neko ganja? Reci dedi ako imaš dušmana! Ništa ja tebe ne razumim!
Ž: Ni ja tebe dedo, ni ja tebe...
Aktivnost 2 Grafički organizeri
Učenici analiziraju elemente komunikacije iz prethodne aktivnosti.
- Žargonizmi (najniži nivo: prepoznati i navesti riječi);
- Arhaizmi;
- Kako bi iste rečenice zvučale kada bi ih preoblikovali u standardni jezik? (viši nivo);
- Zapažanja i zaključci o upotrebi jezika (najviši nivo, analiza i zaključivanje).
Aktivnost 3 Zajednička analiza grafičkih organizera
Metod razgovora - 1,2. i 4. zadatak.
Treći zadatak – koristimo malo zvonce. Učenici sjede u krugu, jedan učenik kaže rečenicu koristeći nestandardni jezik, drugi učenik, prvi koji pritisne zvonce, govori istu rečenicu koristeći standardni jezik.
Potrebni resursi
/
/
Nastaviti dijalog.
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.
Како искуства из Степове школе у Зборници пренијети у учионицу? Стручни рад о искуствима примјене, уз осврт на развијање критичког мишљења и вриједности кроз наставну праксу
Učenici u prirodnom okruženju proučavaju spratove i vrste šume, biljni i životinjski svijet i svjesno posmatraju prirodu, a u učionici izvode eksperimente i izrađuju likovne radove od prirodnih materijala.
Radionica za roditelje prvih razreda
Mirovna pedagogija za mene nije još jedna edukacija. Ona je trenutak kada dijete samo od sebe odluči biti nečija podrška. Idemo dalje, odgajati male ljude za velika djela!
Hrana svojim mirisima i ukusima gradi uspomene, povezuje generacije i priča priče o našim korijenima. Ovo je topla priča o učenicima moje škole koji su predstavili bogatstvo kuhinje dva naroda, pokazujući da nas različitosti povezuju.
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.