"Srećna deca, srećni ljudi"
U ovom radu prikazan je višemesečni proces rada sa decom uzrasta 3–6 godina, zasnovan na njihovim interesovanjima, posebno temama „novac“ i „putujuće vesti“, uz aktivno učešće roditelja kao partnera u vaspitno-obrazovnom procesu.
Dugi niz godina nastojimo da obnovimo“energiju“, pojačamo dodatno snagu jer jasno vidimo da naši obrazovni sistemi imaju dosta šupljina i da su reforme neophodne. Zbog prirode posla susrećemo se svakodnevno sa našim najvećim potencijalom, decom. Upravo prema njima imamo odgovornost i obavezu za zadovoljimo njihovu potrebu i interes za novim znanjima, koja su svake godine sve veći izazov za svakog odraslog koji se bavi vaspitačkim radom. Naš rad i iskustvo su nam omogućili da osvestimo kod sebe tu sposobnost i veštinu da obezbedimo partnere, saradnike, aktivne učesnike, kritičare među mališanima sa kojima radimo. Šaljemo godinama kroz svoj rad jasnu poruku porodicama dece šta to mi radimo i neizostavno uvek imamo podršku i pomoć od njih što još poboljšava kvalitet VO-rada.
Autor:Svetlana Čigoja i Slađana Mišić
DETALJAN OPIS:
1. POLAZIŠTA
Predhodili su periodi teških adaptivnih perioda, grupe koje nismo mogli nadglasati zbog brojnosti i buke kao i frontalnih oblika rada.
CILJ I ŽELJENI ISHODI – sa kakvim ciljem ste realizovali navedenu praksu; šta ste željeli postići, odnosno šta ste očekivali da će djeca znati, moći i razumjeti nakon realizacije (najviše pola stranice)
Cilj: zdravo, zadovoljno, nasmejano i uspešno dete, sposobno da zakorači u „svet odraslih“ i u njemu koristi ranije stečena znanja i iskustva.
Ishodi:
Razvijanje povjerenja u vlastite mogućnosti i samopouzdanja, ali i sposobnosti prevazilaženja teškoća u kontaktu sa drugim ljudima, razvoj osobina otvorenosti, spremnosti za saradnju, razumijevanja i poštovanja drugih ljudi, njihovih potreba, želja i preokupacija.
Razvoj i kultivisanje saznajnih interesovanja i otvorenosti za nova saznanja, doživljaje i iskustva.
Razvoj radoznalosti i pronalazačko-otkrivalačkih afiniteta za upoznavanje okoline, motiva za pronalaženje i eksperimentisanje, za kritičku preradu i tumačenje saznanja o svijetu i pojavama u svom neposrednom okruženju.
Poboljšavanje procesa emancipacije (posebno samostalnosti, inicijativnosti, otvorenosti prema iskustvu, adaptabilnosti na izazove socijalnog i materijalnog okruženja), aktivnog odnosa prema stvarima, ljudima, pojavama i događajima u okruženju.
2. DETALJAN OPIS REALIZACIJE
Kako smo počeli?
U prvim danima ličilo je na svaki raniji početak radne godine. Adaptivni period za nove članove kolektiva. Prilagođavanje jednih na druge kroz društvene i afektivne aktivnosti. Težili smo da prebrodimo stres kao i stresne situacije.
U znak dobrodošlice i još jednog novog početka istakli smo neke afirmativne poruke sa smajli znacima koje su deca lako zapažala i zbog kojih su počeli da nam upućuju razna pitanja vezana za tekst. Podsticali smo ih da prepoznaju glasove, da ih povezuju, slovkaju, a onda su poželeli da sami pišu, što smo im i omogućili. Pisali su na svakom koraku. Pisali su na magnetnim tablama „piši-briši“, na blokovima, u svojim sveskama kao i na velikoj praznoj površini postavljenoj na ogroman zidni prostor.
Skrenuli smo pažnju da ideje kreću iz mozga koji je organ za preživljavanje i čiju smo sliku stavili na centralno mesto prazne zidne površine.
Od pojmova: ideja, rešenje, misli, mišljenje, sklad, razgranala se mreža aktivnosti koje su decu vodile kroz sledeće oblasti: porodica, vrtić, priroda, sport, slikarstvo, govor i na kraju – život, jer zapravo navedeno i čini život.
Došli smo do veštine lakog pričanja po slici kada se razvila nova ideja „čitanja vesti“ koje je inicirao vaspitač. Vaspitač uređuje svesku u koju postavlja isečene novinske „detalje“ vezane za vremensku prognozu, sport, modu, odnosno naslove koji mogu pokrenuti procese u glavi.
Sledeći korak nakon pisanja i ilustrovanja na papiru bio je da počnemo aktivnije i čvršće da sarađujemo sa porodicama dece. Zapravo, deca su svaki dan iznova donosila svoju putujuću vest koja je uvek bila nova, drugačija, inspirativnija za nove nastavke. Tako smo svoj govor usavršili, rečnik proširili, a slikarski kist razradili. U obliku „stripa“ su iscrtavali, isecali i ređali i svaki dan donosili novu putujuću vest. Grupa je ojačala kao tim i njihove kompetencije postale su kompleksnije u odnosu na vršnjačke grupe iz okruženja.
Prateći njihovu darovitost u sticanju znanja, međusobnu saradnju i uvažavanje, odlučili smo se i za sledeći korak kojim smo ih poveli ka otkrivanju sitnih „preduzetničkih“ trikova.
Naša zamisao je bila da ih osnažimo – da postanu sigurni u sebe, u svoje snage i kapacitete, da budu uporni.
Ponudili smo:
- „papirni, elektronski i metalni novac“
- montažnu tezgu (restoran)
- kutak sa raznom ambalažom
- ...i igra je zaživela.
Teme koje su se pojavile kroz igru:
- Trampa – život bez novca
- Štednja – sigurnost za budućnost
- Nasledstvo – iznenadni novac
- Siromaštvo – bogatstvo i naša trenutna situacija
- Šta mi sve možemo da promenimo
- Aktivnosti su svima lako dostupne, jeftine, životne, jednostavne, sa porukama koje se iz perioda detinjstva reflektuju na odraslog čoveka. Stečena iskustva biće dobra podloga za narednu zonu razvoja.
Naš rad svakodnevno su pratili roditelji i njihova zainteresovanost je samo rasla.
Deo atmosfere iz vrtića deca su prenosila u svoje domove, gde su dobijali dodatna objašnjenja.
Proces je tekao u oba smera:
- od vrtića ka deci,
- od njih ka porodici,
- i na kraju opet nazad ka nama.
U jednom trenutku sve tri zainteresovane strane imale su zajednički sastanak u našem vrtićkom prostoru. Od tada sve lakše radimo i lakše dišemo. Prošli smo sve „među“ stanice na kojima smo ranije znali i da izgubimo dragoceno vreme. Dobili smo jedan kompaktan tim osnažen da postigne sve postavljene ciljeve.
3. EFEKTI; POSTIGNUTI REZULTATI
Deca su nam samostalna, osnažena da veruju u sebe i sopstvene snage, postavljaju puno pitanja, podstakli smo misaone procese i pokrenuli kritičko mišljenje, a reproduktivna znanja ostavili sa strane. Naši mališani nemaju otpor kada dolaze u predškolsku ustanovu.
4. DODATNI KOMENTARI I SUGESTIJE DRUGIM NASTAVNICIMA KOJI BI ŽELJELI IMPLEMENTIRATI VAŠU IDEJU
- Osluškivati želje dece,
- Promišljati o ponuđenim sadržajima,
- Predstavljati sadržaje vizuelnim sredstvima
- Koristiti puno didaktičkog materijala koji se stvara u svakodnevnom radu,
- Raditi na ličnom profesionalnom usavršavanju,
- Jačati pedagoške timove,
- Dopunjavati stručnu literaturu.

Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.