"Mozganje kroz igru"
Nauka kroz slobodne aktivnosti u službi podsticanja logičkog mišljenja kod učenika
45 minuta
Sekcija "Mozganje"
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj časa
Osposobljavanje učenika za rješavanje logičkih zadataka kroz igru, uz razvijanje pažnje, pamćenja, zaključivanja, timske saradnje i ljubavi prema nauci.
Očekivani ishodi
Učenik:
- rješava rebus;
- dešifruje jednostavnu šifrovanu poruku;
- rješava sudoku zadatak;
- pronalazi skrivenu poruku u rečenici;
- izvodi jednostavan eksperiment i opisuje uočene promjene;
- reprodukuje zapamćene vizuelne informacije;
- sarađuje u grupi i poštuje pravila igre.
Detaljan opis realizacije
Čas je osmišljen i realizovan kao niz međusobno povezanih igrolikih aktivnosti usmjerenih na pobuđivanje motivacije i pažnje, razvoj logičkog mišljenja i zaključivanja kod učenika, a onda i praktičnu primjenu znanja i vještina koje su stekli kroz časove sekcije „Mozganje“.
Uvodni dio (oko 7 minuta)
Nastavnik organizuje početak aktivnosti i vrši uvodno motivisanje učenika za rad.
Učenici se grupišu oko tri stola označena bojama, pri čemu se raspoređuju prema boji papirića koje su dobili prilikom ulaska u učionicu. S obzirom na to da sekciju pohađaju učenici različitog uzrasta (drugi, treći i četvrti razred), nastavnik vodi računa o formiranju heterogenih, ali približno uravnoteženih grupa u pogledu uzrasta, pola i interesovanja, radi osiguravanja pravičnosti i timske saradnje.
U cilju podsticanja pažnje i motivacije, nastavnik organizuje igroliku aktivnost „Zagonetna potraga“. Na nastavnoj tabli postavljen je plakat sa rebusom koji učenici rješavaju u okviru svojih timova. Nakon rješavanja zagonetke, učenici u prostoru učionice pronalaze predmet čiji naziv predstavlja rješenje rebusa. Tokom aktivnosti koristi se auditivna stimulacija (muzika), čime se dodatno podstiče koncentracija, angažovanost i pozitivna atmosfera u učionici.
Centralni dio (oko 30 minuta)
Nastavnik usmjerava tok časa ka nastavnoj jedinici kroz povezivanje prethodne aktivnosti sa novim sadržajem.
Nakon pronalaska svih predmeta, učenici zajednički formiraju slagalicu koja otkriva naziv teme „Mozganje kroz igru“. Na taj način se uvodi nastavna jedinica i uspostavlja kognitivna povezanost sa prethodnim aktivnostima.
Organizuje se rad u kojem se učenici podstiču na aktivno učešće kroz igru, timsku saradnju i primjenu ranije stečenih znanja i vještina. Aktivnosti su bodovane (1–3 boda), pri čemu se naglašava važnost saradnje, razmišljanja i ravnopravnog učešća svih članova tima.
Radi dodatne motivacije, nastavnik uvodi video sadržaj u kojem se kroz animaciju predstavlja „zagonetni gost“ – mozak, koji na interaktivan i zanimljiv način iznosi informacije o sebi.
1. Igra „Tajna poruka“
Nastavnik aktivira prethodno stečena znanja učenika o šifrovanju i dešifrovanju, posebno Cezarovom kodu. Učenicima se u okviru timova dodjeljuju šifrovane riječi koje individualno dešifruju, a zatim ih zajednički povezuju u cjelovitu poruku - Pronađi žuti (zeleni, crveni) papirić ispod stola. Završetak zadatka signalizira se pritiskom na zvono. Tokom aktivnosti nastavnik prati rad grupa, pruža dodatna usmjerenja i podršku po potrebi. (Prilog broj 4)
2. Igra „Sudoku arena“
Nastavnik organizuje prelazak na novi zadatak kroz element iznenađenja i tragove postavljene u prostoru učionice (na papiru pronađenom u prethodnoj igri). Svaka grupa dobija identičan sudoku zadatak. Aktivnost je takmičarskog karaktera, pri čemu se bodovanje vrši na osnovu tačnosti i brzine rješavanja. Poseban akcenat stavlja se na timski rad i ravnomjernu participaciju svih članova grupe. (Prilog broj 5)
3. Igra „Skriveni zadatak“
Nastavnik usmjerava učenike na rad sa skrivenim uputstvima postavljenim na radnim paketima. Učenici analiziraju rečenice sa skrivenim zadacima, identifikuju njihovu suštinu i zapisuju rješenje na zadati način. (Prilog br. 6)

4. Igra „Mala laboratorija“
Zadatak otkriven u prethodnoj igri bio je "Uradi ogled". Učenici analiziraju materijal iz paketa (sirće, soda bikarbona, baloni, lijevak, flaša) i izvode eksperiment čiji je cilj naduvavanje balona bez direktnog duvanja, koristeći hemijsku reakciju. Tokom rada nastavnik posebno usmjerava učenike na podjelu uloga unutar grupe, podstičući timsku organizaciju i saradnju. Jedan učenik u svakoj grupi prezentuje proces rada i rezultate eksperimenta.

5. Igra „Memorijska trka“
Nastavnik organizuje dodatnu aktivnost memorijskog tipa. Učenici su raspoređeni u kolone i učestvuju u dinamičnoj aktivnosti pamćenja i reprodukcije vizuelnih simbola. Aktivnost se realizuje u formi smjenjivanja članova tima, uz naglasak na tačnost i brzinu. (Prilog br. 8)

Završni dio (oko 8 minuta)
• Nastavnik sumira rezultate aktivnosti kroz bodovanje ostvarenih zadataka, pri čemu se koriste simbolične oznake u obliku ilustracija mozga.
Na osnovu ukupnog broja bodova proglašava se najuspješnija grupa, uz istovremeno isticanje doprinosa svih učenika i afirmaciju timskog rada.
- Igra „Svijetla noć“ (tačno – netačno)
Nastavnik realizuje završnu igru radi ponavljanja i provjere usvojenih znanja.
Učenicima se izgovaraju tvrdnje, a oni reaguju fizičkim pokretima u zavisnosti od tačnosti tvrdnje (čučanj ili podizanje ruku), čime se podstiče aktivno učenje i angažman cijele grupe.
- Sumiranje utisaka
Nastavnik podstiče refleksiju učenika kroz vođenu diskusiju usmjerenu na evaluaciju aktivnosti:
- Kako ste se osjećali tokom današnjih aktivnosti?
- Šta vam je bilo najzanimljivije? Zašto?
- Da li vam je neka igra predstavljala izazov? Kako ste se snašli u tome?
- Koja aktivnost vam je bila najlakša?
- Šta ste zanimljivo danas naučili?
- Šta biste sljedeći put voljeli da promijenite?
- Koja znanja koja smo stekli kroz časove sekcije su nam pomogla danas?

Na kraju aktivnosti učenicima se dodjeljuju simbolični pokloni, a realizuje se i zajedničko fotografisanje kod panoa sekcije, kao oblik dokumentovanja rada i promocije aktivnosti.
Potrebni resursi
Laptop, nastavni materijali za čas (prilozi uz pripremu)


Nastavnik prati neposredno rad grupa, a bodove iz igrica zapisuje u tabeli na tabli (lijepi naljepnice u vidu ilustrovanog mozga).
Za domaći zadatak:
- Osmisliti rebus, zadati ga ukućanima, kao i drugarima na sljedećem času;
- Napisati nekoliko rečenica u kojima su skrivene poruke za roditelje;
- Kroz mapu uma (u svesci sekcije) simbolima predstaviti naučeno na današnjem času.
Predlažem kolegama da ovakvim i sličnim aktivnostima ilustruju svakodnevnu nastavu, u cilju pobuđivanja pažnje i motivacije kod učenika.
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Приказ резултата истраживања о самопроцјени ученика петог разреда о дигиталној писмености и компетенцијама у контексту новоуведеног наставног предмета Дигитални свијет.
Danilo Vasiljević, učitelj iz Modriče, osamnaest godina gradi učionicu kao prostor slobodnog mišljenja. Za InŠkolu ima samo jednu riječ: sloboda. Njegova priča podsjeća zašto nastavnički poziv nikada nije gotov.
Осврт на Пројекат социјализације дјеце Републике Српске кроз виђење и искуство једног учитеља. Текст доноси личну перспективу о боравку у Пројекту и значају оваквих неформалних облика васпитног рада за развој социјалних компетенција дјеце.
Kroz kreativno književno putovanje u Švedsku, upoznali smo romana „Pipi Duga Čarapa“, analizirali djelo, raspravljali o postupcima likova, učestvovali u debati i kroz kreativne zadatke razvijali maštu, kritičko mišljenje i ljubav prema čitanju.
Da bi čitanje postalo više od školske obaveze, osmislili smo književna putovanja, uveli Čitalačke pasoše i kreirali Kofere uspomena. Tako smo otkrivali svijet knjiga, upoznavali različite kulture i razvijali ljubav prema čitanju.
Tekst prikazuje iskustva iz moje učionice u razvijanju ljubavi prema čitanju kroz čitalačke pasoše, razgovore o knjigama, predstavu „Ježeva kućica“ i pokretanje čitalačkog kluba kao prostora za zajedničko čitanje i razmišljanje.
Možemo li ponovo imati bajku u kojoj su knjige bile te koje su nam pričale priče i učile nas, otkrivale nam nove svjetove. Bajku u kojoj su djeca čitala, biblioteke bile prava kraljevstva, a mi mogli birati uloge prinčeva i princeza...Pokušajmo!
U našoj učionici čitanje nije bilo samo školska obaveza, već prilika za istraživanje, stvaranje i uživanje u knjigama. Kreativne aktivnosti pomogle su učenicima da zavole lektiru, poeziju i razvijaju čitalačku pismenost.
Transformativna moć čitanja – od ličnog otkrivanja svijeta knjiga do razumijevanja psihološke vrijednosti književnosti i njenog mjesta u životima mladih.