Priča o milostivom Samarjaninu: Naši bližnji i mi
Kroz biblijsku priču o Milostivom Samarjaninu učenici razvijaju razumijevanje ljubavi, empatije i pomaganja drugima. Kroz razgovor i kreativni rad prepoznaju vlastite osobine i značaj prihvatanja i poštovanja drugih.
45 minuta
Pravoslavna vjeronauka
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Podstaći učenike da ljubav prema Bogu izražavaju kroz ljubav prema
ljudima i prirodi.
Ishodi:
Učenik/učenica:
- razumiju i prepoznaju poučni značaj Hristovih priča i njihovu savremenost
- definišu ko je njegov bližnji
Detaljan opis realizacije
Molitva prije učenja.
Aktivnost 1
Započinjemo razgovor glavnim pitanjem jevandjeljske priče: Ko je naš bližnji? Kome smo mi bližnji? Kako se ponašamo kada bližnjem treba pomoći? Učenici daju svoje odgovore. Veličina priče je univerzalna. odgovara svakom vijeku i naraštaju, jer čovjek će uvijek biti u poziciji da nekome pomogne ili ne. Bližnji je onaj koji ima milosti prema nekom drugome. Time najavljujemo današnju nastavnu jedinicu i biblijsku priču o milostivom Samarjaninu.
Aktivnost 2
Učenici čitaju biblijsku priču. (Lk.10,25-37). Gospod Isus Hristos, ovo pitanje
učitelja zakona ko je moj bližnji okreće i pokazuje jednu sasvim novu perspektivu za nas hrišćane i za ljude uopšte, a to je da za nas i naše dostojanstvo u Hristu nije toliko važno ko je nama bližnji, koliko je važno kome smo mi bližnji. Na tabli zapisujemo likove (učesnike) iz priče i njihove osobine koje su pokazali. Sveštenik i levit – hladnokrvnost i bezosjećajnost,
predrasude. Samarjanin – dobročinstvo, milosrđe, ljubav, pažnja, empatija, saosjećanje, humanost... Ovu priču iz perspektive ondašnjeg i sadašnjeg čovjeka čini još paradoksalnijom zato što su se Samarjani i Jevreji smatrali velikim neprijateljima. Jevreji su Samarjane smatrali nečistim i čak nisu htjeli ni da prolaze kroz krajeve gdje su živjeli Samarjani da se ne bi onečistili i da ne bi na bilo koji način stupili sa njima u kontakt. Ova jevanđeljska priča, sa
jedne strane pokazuje besmisao svih predrasuda o manjim ili većim grupama naroda, svih predrasuda o tome kako su pripadnici jednog naroda dobri, a pripadnici drugog naroda nisu, nego nas Gospod poziva da izađemo iz sebe i ostvarujemo lične kontakte kao ljudi koji su sposobni da vole druge ljude.
Aktivnost 3
Za učenike su pripremljeni cvjetovi (sredina cvijeta i pet latica). U sredinu
upisuju svoje ime i prezime. Zadaci pisanja na laticama poredani u smjeru kazaljke na satu: na prvu gornju laticu učenici upisuju dvije osobine na koje su ponosni, na drugu dvije stvari kojima se bave u slobodno vrijeme, treća dvije stvari prema kojima gaje posebna osjećanja, dva cilja koja žele postići do kraja godine, na poslednju petu upisuju dva uspjeha šta ste postigli na koja su ponosni. Svaki učenik svoj cvijet zalijepi na stablo koje je nastavnik
pripremio.
Aktivnost 4
Učenici dobiju listove na koje će napisati ono što ne vole kod sebe, osobine na koje nisu ponosni. Listove lijepe kao da su opali ili padaju sa stabla.
Aktivnost 5
Analiza stabla. Razgovor o osobinama i stvarima na koje su ponosni, koje
osobine treba da mijenjaju. Da li u svojim osobinama više pronalaze milostivog Samarjanina ili sveštenika i levita?!
Molitva za kraj časa.
Potrebni resursi
- udžbenik Pravoslavne vjeronauke za VIII razred
- Sveto pismo
- hamer
- radni listići
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Kroz temu morala učenici upoznaju značaj moralnih načela i čovjeka kao moralnog bića. Analizom, razgovorom i Vennovim dijagramom upoređuju moralne vrijednosti različitih religija te razvijaju toleranciju i prihvatanje različitosti.
Kroz temu slobode i odgovornosti učenici istražuju šta znači biti slobodan i odgovoran za svoje postupke. Kroz razgovor, rad u grupama i praktične aktivnosti razvijaju kritičko mišljenje i uočavaju posljedice zloupotrebe slobode.
Samostalnost se ne podrazumijeva — ona se uči! Saznajte kako kroz prepoznavanje vlastitih potreba i vođenje pitanjima pomoći učenicima da sami naprave sljedeći korak i postanu neovisni u radu.
Učenici se kroz učenje o proroku Miheju upoznaju sa pojmovima krize vjere i morala, mira i društvene pravde. Kroz analizu biblijskih poruka i rad u paru istražuju značaj pravednosti, milosrđa, zajedništva i mira.
Čas obrađuje život, vjeru i mučeničko stradanje Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana kroz ilustracije, istraživački i rad u paru. Učenici razvijaju ljubav, milosrđe, praštanje, dobrotu i spremnost na činjenje dobra.
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o različitostima u razredu kao paraleli s Bosnom i Hercegovinom, rad u ekspertnim i matičnim grupama metodom Slagalica II o strukturama stanovništva te refleksiju kroz zamišljanje demografske budućnosti države.
Čas obuhvata razgovor o Izvještaju o sreći u svijetu i pojmu mira, analizu stanovništva i nacionalnih manjina Sjeverne Evrope, razgovor o migracijama i solidarnosti te izradu tabele o stanovništvu, gustini naseljenosti i prirodnim bogatstvima država.
Čas obuhvata uvodnu aktivnost ucrtavanja turističkih lokaliteta na slijepu kartu, rad u parovima na izradi prezentacije o saobraćaju i turizmu Bosne i Hercegovine te formativnu provjeru i refleksiju o povezanosti saobraćaja i razvoja turizma.
Čas obuhvata uvodni razgovor o pojmovima rizik, zdravlje, odgovornost i prevencija, edukativni video o reproduktivnom zdravlju, grupni rad o rizičnim ponašanjima i polno prenosivim bolestima te zajedničko formulisanje pravila odgovornog ponašanja.