Humani odnosi: Pomaganje, briga i zaštita slabijih
Vernesa Manov - čas odjeljenske zajednice za 9. razred. Učenici kroz priču "Astridinim stopama" istražuju humanost, solidarnost i pomaganje slabijima te osmišljavaju vlastitu humanitarnu akciju u školi i zajednici.
Međupredmetna povezanost / kroskurikularna povezanost
- Bosanski jezik i književnost - priču o Astridinim stopama iz resursnog centra Muzeja ratnog djetinjstva ukratko smo analizirali na času obrade književnog djela (motivi, tema, likovi, osjećanja, atmosfera).
- Geografija - učenici su na geografskoj karti Evrope analizirali geografsku udaljenost i povezanost Bosne i Hercegovine i Engleske.
- Demokratija i ljudska prava - istraživali su činjenice o primjeni i kršenju ljudskih prava kad su u pitanju osobe slabijeg imovinskog stanja.
Veza sa mirovnom pedagogijom
Razvijanje humanih odnosa i vlastitog djelovanja činjenjem dobrih djela prema onima kojima je podrška najpotrebnija, te osnaživanje kritičkog razmišljanja o socijalnoj slici društva u kojem djeca odrastaju.
45 min
Odjeljenska zajednica
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Učenik shvata važnost razvijanja humanosti.
Učenik razvija humane odnose u široj zajednici kroz pomaganje i vlastitu brigu za slabije.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Nastavnica počinje interpretirati priču „Astridinim stopama“. Link priče: https://warchildhood.org/ba/edukativni-resursni-centar-mrd/.
Aktivnost 2
Nakon čitanja slijedi kratak razgovor iniciran pitanjima:
- Kakve emocije je ova priča probudila?
- Kako jedno dobro djelo može promijeniti nečiji život?
- Zašto su povjerenje, solidarnost i međusobna podrška važni za zajednicu nakon sukoba?
Aktivnost 3
Učenike podijeliti u 4 grupe:
- 1. grupa dijeli svoje članove u dva para. Svaki par učenika dobit će na nekoliko nastavnih listića/kartica jedno od sljedećih pitanja:
- Šta znači biti human?
- Da li smatrate sebe humanom osobom?
- Ko su humani ljudi u doba ratova, ekonomskih kriza?
- 2. grupa odgovara na pitanja:
- O čemu govori ova priča?
- Ko su glavne junakinje?
- Kakve su životne okolnosti djevojčice u Bosni, a kakve djevojčice u Engleskoj?
- 3. grupa na već pripremljenoj karti Evrope pronalazi mjesta radnje, Čester i Cazin, i istražuje kud je sve putovala kutija za cipele sa poklonima koji su stigli iz Čestera (Engleska) do Cazina (BiH) ratne 1993. godine.
- 4. grupa osmišljava plan humanitarne akcije koju je realno moguće provesti u školi i gradu u kojem učenici žive; razgovaraju i o tome kako će njihova akcija doprinijeti jačanju osjećaja zajedništva, solidarnosti ili međusobnog povjerenja u školi ili lokalnoj zajednici.
Dodatno pitanje za svaku grupu: Šta nas ova priča uči o tome kako se mir gradi između ljudi? (Ovo pitanje je kohezivni faktor i pomaže učenicima da bolje razumiju kako priča govori o važnosti mira.)
Aktivnost 4
Učenici/predstavnici grupe interpretiraju urađene zadatke.
Aktivnost 5
Svaka grupa svoje bilješke sa odgovorima stavlja na pripremljeni hamer papir, kao zaključke i pouke za društvo i čovječanstvo sa kojima će se povezati aktivnosti narednih časova.
Aktivnost 6
Učenici koji su imali zadatak da odrede geografske položaje gradova, udaljenost i mirovni put Astridinih stopa, prezentiraju fotografije i pronađene informacije o gradovima, stvarajući sliku putovanja kroz ratne i mirne zone Evrope i Balkana.
Ove geografske putanje i pouke mira pronesene Astridinim stopama, na kraju ili poslije časa, mogu biti postavljene na pano u holu škole sa odštampanom pričom iz Edukativnog resursnog centra, Muzeja ratnog djetinjstva, kao rezultat mirovnog puta i jednog razreda u školi.
Potrebni resursi
Televizor, kompjuter, projektor, geografska karta Evrope, stikeri – nastavni listići ili kartice, hamer papir
-
-
-
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Приказ резултата истраживања о самопроцјени ученика петог разреда о дигиталној писмености и компетенцијама у контексту новоуведеног наставног предмета Дигитални свијет.
Danilo Vasiljević, učitelj iz Modriče, osamnaest godina gradi učionicu kao prostor slobodnog mišljenja. Za InŠkolu ima samo jednu riječ: sloboda. Njegova priča podsjeća zašto nastavnički poziv nikada nije gotov.
Осврт на Пројекат социјализације дјеце Републике Српске кроз виђење и искуство једног учитеља. Текст доноси личну перспективу о боравку у Пројекту и значају оваквих неформалних облика васпитног рада за развој социјалних компетенција дјеце.
Kroz kreativno književno putovanje u Švedsku, upoznali smo romana „Pipi Duga Čarapa“, analizirali djelo, raspravljali o postupcima likova, učestvovali u debati i kroz kreativne zadatke razvijali maštu, kritičko mišljenje i ljubav prema čitanju.
Da bi čitanje postalo više od školske obaveze, osmislili smo književna putovanja, uveli Čitalačke pasoše i kreirali Kofere uspomena. Tako smo otkrivali svijet knjiga, upoznavali različite kulture i razvijali ljubav prema čitanju.
Tekst prikazuje iskustva iz moje učionice u razvijanju ljubavi prema čitanju kroz čitalačke pasoše, razgovore o knjigama, predstavu „Ježeva kućica“ i pokretanje čitalačkog kluba kao prostora za zajedničko čitanje i razmišljanje.
Možemo li ponovo imati bajku u kojoj su knjige bile te koje su nam pričale priče i učile nas, otkrivale nam nove svjetove. Bajku u kojoj su djeca čitala, biblioteke bile prava kraljevstva, a mi mogli birati uloge prinčeva i princeza...Pokušajmo!
U našoj učionici čitanje nije bilo samo školska obaveza, već prilika za istraživanje, stvaranje i uživanje u knjigama. Kreativne aktivnosti pomogle su učenicima da zavole lektiru, poeziju i razvijaju čitalačku pismenost.
Transformativna moć čitanja – od ličnog otkrivanja svijeta knjiga do razumijevanja psihološke vrijednosti književnosti i njenog mjesta u životima mladih.