Analiza problema kroz uzročno-posljedičnu povezanost
Drvo problema je strategija za analizu, odnosno, vizualno prezentiranje problema kroz njegove uzroke i posljedice
Aktivnost počinje definiranjem problema koji se analizira. Pretpostavka je da djeca već dosta znaju o tom problemu ili imaju neka iskustva.
Na tabli, velikom papiru, pametnoj tabli ili računaru nacrtajte drvo sa granama i korijenjem. Pored debla napišite ključni Problem koji istražujete. To za početak mogu biti jednostavniji problemi iz sadržaja poučavanja, kao što su prirodne pojave (eorzija tla, zagađenje rijeka, suša) ili pojave u društvu (migracije, siromaštvo, bježanje sa nastave).
Zajedno sa djecom otpočnite aktivnost tako da ispod korijenja upišete sve moguće uzroke tog problema kojih se možete sjetiti, a iznad grana, sve posljedice koje taj problem izaziva. Djeca mogu na većem papiru, u grupama, nacrtati slično drvo i nastaviti raditi na istom problemu, ili osmisliti svoj.
Tokom rada i rasprave javit će se potreba da neke uzroke i posljedice dodatno istražite i saznate konkretnije podatke (koje su životinje ugrožene, koliko ih nestaje svake godine, koliko djece na svijetu je siromašno, koliko u BiH i slično). Zabilježiti sva pitanja i dvojbe koje se javljaju i potaknite učenike da pronađu odgovore na postavljena pitanja.
Kada završite prvi niz očitih uzroka i posljedica, možete krenuti u dalje istraživanje koje je polazna osnova za kauzalni model. Za svaki uzrok postavite pitanje: A šta uzrokuje tu pojavu, kako je do toga došlo? Kod posljedica možete razmatrati kratkoročne i dugoročne posljedice, posljedice na prirodu, ljude, životinje, privredu i slično.
Izvor: Rangelov Jusović, R. (2019). Škola mišljenja: priručnik za nastavnike i nastavnice. Sarajevo: Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.