Vanjska i unutrašnja građa lista
Čas obuhvata analizu spoljašnje građe lista lupom u paru, demonstraciju i izradu privremenog preparata poprečnog presjeka lista te mikroskopiranje i crtanje unutrašnje građe uz podjelu uloga između partnera.
45 minuta
Biologija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Analizirati spoljašnju i unutrašnju građu lista, izraditi privremeni preparat poprečnog presjeka te povezati uočene strukture sa procesima fotosinteze, disanja i transpiracije.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- opisuje osnovne dijelove spoljašnje građe lista i njihove karakteristike
- izrađuje privremeni preparat poprečnog presjeka lista prema uputama nastavnika
- crta i obilježava osnovne strukture unutrašnje građe lista vidljive pod mikroskopom
- povezuje uočene strukture sa njihovom ulogom u fotosintezi, disanju i transpiraciji
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Aktivacija predznanja
Nastavnik kroz razgovor aktivira prethodno znanje o građi i funkciji biljnih organa. Učenici posmatraju listove koje su prikupili tokom terenskog zadatka i pripremaju ih za laboratorijsku vježbu. Nastavnik upoznaje učenike sa sadržajem i tokom rada.
Aktivnost 2 – Analiza spoljašnje građe lista
Učenici rade u paru te pomoću lupe analiziraju morfološke karakteristike lista: lisna osnova, peteljka, plojka i lisne žile (nervatura). Posmatraju oblik plojke, tip nervature (mrežasta, paralelna, lučna), složenost lista (prost ili složen) te površinsku teksturu epidermisa (glatka, hrapava, prisustvo trihoma), koristeći vizuelnu i taktilnu percepciju. Zajednički izrađuju ilustraciju spoljašnje građe lista u radnom listu (Prilog 1).
Aktivnost 3 – Podsjećanje na histološke strukture
Nastavnik podsjeća učenike na ranije obrađene histološke strukture lista: gornja i donja epiderma, palisadni i sunđerasti parenhim, stome i provodni snopići. Učenici koriste fotografiju mikroskopskog poprečnog presjeka (Prilog 2) kao referentni materijal za poređenje sa vlastitim znanjem.
Aktivnost 4 – Demonstracija izrade preparata
Nastavnik demonstrira postupak izrade poprečnog presjeka lista i podsjeća učenike na mjere opreza pri radu sa oštrim predmetima i staklenim laboratorijskim priborom: pažljivo skalpelom ili žiletom pravi tanak presjek lisne plojke, potom ga pincetom ili preparatnom iglicom prenosi na predmetno staklo, pomoću pipete dodaje kapljicu destilovane vode te preparat prekriva pokrovnim staklom, koje spušta pod uglom od 45°.
Aktivnost 5 – Izrada preparata i mikroskopiranje u paru
Učenik A izrađuje preparat, dok učenik B prati postupak i priprema mikroskop za posmatranje. Nakon izrade preparata učenik B mikroskopira i crta uočene strukture. Zatim zamjenjuju uloge. Zajednički bilježe opažanja, povezuju građu i funkciju uočenih struktura te upoređuju svoja zapažanja sa fotografijom unutrašnje građe lista radi provjere tačnosti.
Potrebni resursi
- Biljni materijal (list)
- Lupa
- Svjetlosni mikroskop
- Žilet/skalpel
- Iglica/pinceta
- Predmetno i pokrovno staklo
- Pipeta
- Destilovana voda
- Pribor za pisanje i crtanje
- Radni list (Prilog 1)
- Ilustracija unutrašnje građe lista (Prilog 2)
/
/
Naglasiti mjere opreza pri radu s oštrim predmetima (skalpel/žilet) i staklenim laboratorijskim priborom prije početka izrade preparata.
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Inspirisana slikama mnogih škola koje su opremale "sobičak" došla sam na ideju napraviti nešto slično, prilagoditi ih vlastitim i školskim mogućnostima i stvoriti prostor koji će biti "sigurna oaza" ljubitelja knjige, ali i onih koji to tek postaju!
Mir počinje u malim srcima mojih učenika
Naučno-tehničko stvaralaštvo u mirovnim projektima nije samo način primjene znanja iz tehničke kulture i informatike. Ono predstavlja priliku da se obrazovanje poveže sa životom, prošlost sa budućnošću, a tehnologija sa humanim vrijednostima.
Učenici kroz pet detektivskih izazova istražuju roman „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Rješavaju zagonetke, otkrivaju tragove, analiziraju likove i poruku romana te zajedničkim radom pronalaze završni dosje i zasluženu nagradu.
Jer mir se ne uči samo iz knjiga. Mir se živi. Živi se u svakom saslušanom djetetu, u svakom pruženom izvinjenju, u svakom sukobu koji postane prilika za razgovor i u svakom trenutku kada odlučimo da ćemo umjesto osude pokušati razumjeti.
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.
Како искуства из Степове школе у Зборници пренијети у учионицу? Стручни рад о искуствима примјене, уз осврт на развијање критичког мишљења и вриједности кроз наставну праксу