Štetnost duvanskog dima i psihoaktivnih supstanci
Čas obuhvata razgovor o štetnosti duvana i psihoaktivnih supstanci, primjenu metode recipročnog poučavanja u grupnom radu na tekstu te razgovor o nenasilnim načinima odbijanja vršnjačkog pritiska.
45 minuta
Biologija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Upoznati učenike sa štetnim djelovanjem duvanskog dima i psihoaktivnih supstanci na zdravlje čovjeka te razvijati odgovorno ponašanje, sposobnost donošenja zdravih životnih odluka i otpornost na rizična ponašanja.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- procjenjuje sopstvene životne navike i izbjegava rizična ponašanja
- objašnjava šta su psihoaktivne supstance
- razlikuje aktivno i pasivno pušenje
- navodi posljedice pušenja i korišćenja droga
- prepoznaje uticaj vršnjačkog pritiska na donošenje loših odluka
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Zdrava pluća naspram pluća pušača
Nastavnik započinje razgovor sa učenicima pitanjima: Zašto ljudi puše? Da li je pasivno pušenje opasno? Zbog čega mladi nekada probaju cigarete ili drogu? Nastavnik pokazuje slike zdravih pluća i pluća pušača. Učenici iznose svoja mišljenja i primjere iz svakodnevnog života. Nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu „Štetnost duvanskog dima i psihoaktivnih supstanci“ i objašnjava da će učenici učiti o uticaju duvana i droga na zdravlje čovjeka.
Aktivnost 2 – Recipročno poučavanje
Učenici rade metodom recipročno poučavanje. Nastavnik objašnjava učenicima da će tokom časa imati ulogu „malih nastavnika“ i pomagati jedni drugima da razumiju tekst. Na tabli zapisuje zadatke učenika – voditelja: kratko prepričaj pročitani dio; postavi pitanja grupi; objasni nejasne dijelove; predvidi šta slijedi u tekstu; zadaj naredni dio za čitanje. Nastavnik demonstrira postupak na kratkom dijelu teksta kako bi učenici razumjeli način rada.
Aktivnost 3 – Grupni rad metodom recipročnog poučavanja
Učenici se dijele u grupe od četiri učenika. Svaka grupa dobija tekst iz udžbenika „Štetnost duvanskog dima i psihoaktivnih supstanci“, podijeljen na četiri dijela: psihoaktivne supstance i razlozi zbog kojih mladi počinju da ih koriste; štetnost pušenja i pasivno pušenje; nikotin i posljedice pušenja; droge i posljedice narkomanije. Prvi učenik – voditelj vodi razgovor o prvom dijelu teksta: objašnjava sadržaj svojim riječima; postavlja pitanja grupi; pojašnjava nejasne dijelove; podstiče učenike da predvide sadržaj narednog dijela. Nakon toga naredni učenik postaje voditelj. Postupak se ponavlja dok svi učenici ne budu voditelji. Nastavnik obilazi grupe, prati rad učenika i po potrebi usmjerava razgovor.
Aktivnost 4 – Kako odbiti bez sukoba
Nastavnik postavlja pitanje: „Kako možemo odbiti cigaretu ili drogu, a da ne uvrijedimo drugu osobu i ne izazovemo sukob?“ Učenici predlažu odgovore: „Ne želim, to šteti zdravlju.“, „Imam druge interese.“, „Ne želim ugroziti sebe ni druge.“ Nastavnik naglašava važnost samopouzdanja, poštovanje tuđih odluka, nenasilnu komunikaciju i odgovornost prema zdravlju drugih ljudi.
Aktivnost 5 – Ponavljanje ključnih pojmova
Nastavnik zajedno sa učenicima ponavlja najvažnije pojmove: psihoaktivne supstance; nikotin; aktivno i pasivno pušenje; narkomanija; posljedice zavisnosti. Učenici dobrovoljno odgovaraju na pitanja: Šta su psihoaktivne supstance? Zašto je pušenje štetno? Šta je pasivno pušenje? Kako droge utiču na organizam? Kako možemo izbjeći rizična ponašanja? Nastavnik zaključuje da zdrave životne navike i pravilni izbori doprinose očuvanju zdravlja i boljim odnosima među ljudima.
Potrebni resursi
- Biljana Lubarda, Ratko Knežić, Biologija za 6. razred osnovne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Novo Sarajevo, 2025.
- Slike pluća i zuba pušača i nepušača
- Tabla i kreda/marker
- Sveske i pribor za pisanje
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.