Sastav stanovništva na Zemlji
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o sličnostima i razlikama među ljudima, rad na tri stanice učenja (rasa, jezik, religija) uz igru uloga te završnu refleksiju o toleranciji i mirnom suživotu.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska i društvena znanja o rasnom, jezičkom i vjerskom sastavu svjetskog stanovništva te razumijevanje značaja različitosti, tolerancije i međusobnog poštovanja.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- prepoznaje osnovne karakteristike rasnog, jezičkog i vjerskog sastava stanovništva svijeta
- analizira sličnosti i razlike među ljudima
- razvija vještine saradnje, komunikacije i iznošenja zaključaka
- uočava značaj tolerancije, uvažavanja različitosti i mirnog suživota
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Po čemu se ljudi razlikuju, a po čemu su slični?
Nastavnik započinje čas motivacijskim pitanjem: „Po čemu se ljudi na Zemlji razlikuju, a po čemu su slični?“ Učenici iznose svoja mišljenja i navode primjere razlika i sličnosti među ljudima. Nastavnik razgovor usmjerava prema činjenici da na Zemlji žive ljudi različitog izgleda, jezika, kulture i religije, ali da svi imaju jednaku vrijednost i prava. Najavljuje nastavnu jedinicu te ukratko predstavlja ciljeve časa. Kroz uvodnu diskusiju učenici razvijaju svijest o ljudskoj različitosti, međusobnom poštovanju i važnosti tolerancije.
Aktivnost 2 – Stanice učenja i igra uloga
U učionici su organizovane tri stanice učenja, a učenici su podijeljeni u tri grupe koje rotiraju između stanica nakon određenog vremena. Na svakoj stanici učenici analiziraju pripremljene materijale, razgovaraju i zajednički donose zaključke. Na prvoj stanici učenici proučavaju rasni sastav stanovništva koristeći fotografije i kraći tekst. Njihov zadatak je uočiti razlike u fizičkom izgledu ljudi te izdvojiti osobine koje su zajedničke svim ljudima. Na drugoj stanici učenici analiziraju kartu jezika svijeta i prateći tekst. Razgovaraju o različitim jezicima, njihovoj rasprostranjenosti i značaju jezika za komunikaciju među ljudima. Na trećoj stanici učenici proučavaju simbole najvećih svjetskih religija i odgovarajući tekst. Zadatak je prepoznati različite religije i uočiti zajedničke vrijednosti koje promovišu, poput mira, poštovanja, solidarnosti i zajedništva. Nastavnik prati rad grupa, postavlja pitanja i usmjerava učenike na uvažavanje različitosti kao bogatstva ljudskog društva. Nakon završene rotacije slijedi kratka igra uloga. Učenici zamišljaju da dolaze iz različitih dijelova svijeta te se međusobno upoznaju. Razgovaraju o tome kako se ponašati prema osobama koje imaju drugačiji jezik, kulturu ili običaje. Kroz aktivnost razvijaju empatiju, komunikacijske vještine i sposobnost uvažavanja drugih.
Aktivnost 3 – Zaključci i refleksija
Predstavnici grupa iznose najvažnije zaključke sa svake stanice, a nastavnik na tabli zapisuje ključne pojmove: rasa, jezik, religija i tolerancija. Slijedi kratka formativna provjera kroz pitanja: „Po čemu se ljudi razlikuju?“, „Šta je zajedničko svim ljudima?“ i „Zašto je važno poštovati različitosti?“ Za završnu refleksiju učenici odgovaraju na pitanje: „Da li nas razlike trebaju dijeliti ili povezivati?“ Nakon kratke diskusije nastavnik zaključuje čas naglašavajući da različitosti obogaćuju društvo te da su međusobno poštovanje, razumijevanje i saradnja temelj mirnog suživota.
Potrebni resursi
- Geografija za VI razred, A. Pobrić i G. Župančić, Dječija knjiga, Sarajevo, 2010.
- Geografska karta svijeta
- Nastavni listići
- Plakati/panoi i markeri
Kratka formativna provjera kroz usmena pitanja: "Po čemu se ljudi razlikuju?", "Šta je zajedničko svim ljudima?" i "Zašto je važno poštovati različitosti?"
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.
Oktobar na InŠkoli posvećujemo mirovnoj pedagogiji. Podijelite pripreme, ideje i iskustva iz učionice u kojoj se uče dijalog, uvažavanje i saradnja.
Dobro držanje tijela nije važno samo za zdravu kralježnicu. Saznajte kako pravilno sjedenje utječe na pažnju, pisanje, učenje i svakodnevno funkcioniranje djece.
U prilogu je data detaljna priprema za čas obrade stripa kao devete umjetnosti
Ovih dana sažimam iskustva sa Konjic obrazovnog foruma. Razmišljam kako ću za desetak godina govoriti "to su bili dani" i biću u pravu.
Kako učenje jezika može postati prilika za upoznavanje drugih kultura, preispitivanje predrasuda i otkrivanje bogatstva zajednice u kojoj živimo?
Aktivnosti s otežanim vrećicama na zabavan način potiču razvoj ravnoteže, koordinacije, preciznosti i suradnje. U članku je opisan niz jednostavnih igara i motoričkih izazova koje djeca mogu izvoditi u školi, vrtiću ili kod kuće.