Saobraćajne i turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine
Čas obuhvata uvodnu aktivnost ucrtavanja turističkih lokaliteta na slijepu kartu, rad u parovima na izradi prezentacije o saobraćaju i turizmu Bosne i Hercegovine te formativnu provjeru i refleksiju o povezanosti saobraćaja i razvoja turizma.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o saobraćaju i turizmu Bosne i Hercegovine kroz analizu njihovih obilježja, značaja i međusobne povezanosti u društveno-ekonomskom razvoju države.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- prepoznaje vrste saobraćaja i najvažnije saobraćajne pravce u Bosni i Hercegovini
- navodi najznačajnije turističke destinacije i njihove prirodne i kulturne vrijednosti
- analizira povezanost saobraćaja i turizma, razvija vještine rada s kartom, izdvajanja ključnih informacija, saradnje u paru i prezentiranja rezultata rada
- uočava značaj očuvanja prirodne i kulturne baštine za održivi razvoj turizma
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Uvodna motivacija uz slijepu kartu
Nastavnik na tabli ili panou prikazuje slijepu kartu Bosne i Hercegovine te postavlja motivirajuće pitanje: „Koje mjesto u Bosni i Hercegovini turisti najčešće posjećuju?" Učenici izlaze pred kartu i ucrtavaju po jedan turistički lokalitet koji poznaju (planinu, grad, rijeku, jezero ili nacionalni park). Nakon zajedničkog pregleda označenih lokaliteta nastavnik usmjerava razgovor prema značaju turističkih vrijednosti Bosne i Hercegovine i njihovoj povezanosti sa saobraćajnom mrežom. Najavljuje nastavnu jedinicu Saobraćajne i turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine te ukratko predstavlja ciljeve časa. Kroz uvodnu diskusiju učenici razvijaju svijest o značaju prirodne i kulturne baštine za razvoj države.
Aktivnost 2 – Rad u parovima i izrada prezentacije
Učenici rade u parovima koristeći tekst iz udžbenika. U svakom paru jedan učenik proučava sadržaje o saobraćaju, a drugi o turizmu. Zadatak učenika je da izdvoje ključne informacije, međusobno razmijene saznanja i povežu značaj saobraćajne povezanosti s razvojem turističkih aktivnosti. Na osnovu prikupljenih informacija parovi izrađuju prezentaciju na čarter papiru. U dijelu o saobraćaju predstavljaju vrste saobraćaja, najvažnije saobraćajne pravce i njihov značaj za razvoj države. U dijelu o turizmu izdvajaju najvažnije turističke destinacije, prirodne i kulturne vrijednosti te značaj turizma za privredu Bosne i Hercegovine. Nastavnik prati rad učenika, postavlja pitanja i usmjerava ih na uočavanje međusobne povezanosti saobraćaja, turizma i ekonomskog razvoja. Posebna pažnja posvećuje se značaju očuvanja prirodne i kulturne baštine kao važnog preduslova za održivi razvoj turizma. Slijedi prezentacija radova. Parovi predstavljaju svoje čartere, dok ostali učenici aktivno prate izlaganja. Vrednovanje prezentacija vrši se pomoću unaprijed pripremljene tabele za vršnjačko i nastavničko praćenje uspješnosti prezentacije.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Učenici samostalno rješavaju nastavni listić radi formativne provjere usvojenosti sadržaja. Nakon toga nastavnik postavlja pitanje za refleksiju: „Kako razvoj saobraćaja može doprinijeti razvoju turizma u Bosni i Hercegovini?" Učenici iznose svoja mišljenja i argumentuju odgovore primjerima iz nastavne jedinice. Na kraju časa nastavnik zaključuje da razvijena saobraćajna mreža omogućava bolju povezanost turističkih destinacija, lakši dolazak posjetilaca i snažniji privredni razvoj, dok očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti predstavlja osnovu održivog turizma u Bosni i Hercegovini.
Potrebni resursi
- Udžbenik: Grupa autora, Geografija za IX razred, Nam Tuzla, 2019.
- Geografska karta Bosne i Hercegovine
- Plakati/panoi i markeri
Praćenje se vrši putem tabele za vršnjačko i nastavničko praćenje uspješnosti prezentacije te nastavnog listića za formativnu provjeru usvojenosti sadržaja.
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o različitostima u razredu kao paraleli s Bosnom i Hercegovinom, rad u ekspertnim i matičnim grupama metodom Slagalica II o strukturama stanovništva te refleksiju kroz zamišljanje demografske budućnosti države.
Čas obuhvata razgovor o Izvještaju o sreći u svijetu i pojmu mira, analizu stanovništva i nacionalnih manjina Sjeverne Evrope, razgovor o migracijama i solidarnosti te izradu tabele o stanovništvu, gustini naseljenosti i prirodnim bogatstvima država.
Čas obuhvata uvodni razgovor o pojmovima rizik, zdravlje, odgovornost i prevencija, edukativni video o reproduktivnom zdravlju, grupni rad o rizičnim ponašanjima i polno prenosivim bolestima te zajedničko formulisanje pravila odgovornog ponašanja.
Čas obuhvata razgovor o ulozi DNK i primjeni genetičkog inženjerstva i biotehnologije, laboratorijsku vježbu izolacije DNK iz voća u grupama te istraživačke zadatke o GMO-u i kloniranju, uz diskusiju o koristima i izazovima ovih naučnih dostignuća.
Čas obrađuje značaj cara Konstantina i Milanskog edikta kroz razgovor, samostalni rad i analizu teksta. Učenici razvijaju razumijevanje slobode vjeroispovijesti, tolerancije, ravnopravnosti i mira te uočavaju istorijski značaj edikta.
Učenici kroz pripremu istražuju masu, prostor i prostorno oblikovanje u kiparstvu. Posmatranjem, praktičnim radom i izradom trodimenzionalne figure od žice i aluminijske folije razvijaju kreativnost, osjećaj za prostor, ravnotežu, pokret i suradnju.
Kroz pripremu učenici istražuju dizajn, modni dizajn i scenografiju te upoznaju njihovu primjenu u svakodnevnom životu. Kroz kreativni „dizajn izazov“ primjenjuju rekompoziciju oblika, boja i crta, razvijajući maštovitost, samostalnost i izražavanje.
Od 22. do 24. septembra Prirodno-matematički fakultet UNSA, CERN i Fondacija Tri fizičara okupljaju vodeće svjetske stručnjake na konferenciji "Low Energy Accelerator Scientific Presentations".
Kroz analizu plakata i kreativno oblikovanje učenici istražuju grafički dizajn, odnos slike i teksta te načine vizualnog prenošenja poruke. Grupnim radom razvijaju kreativnost, komunikaciju, suradnju i odgovorno donošenje odluka.