Saobraćajne i turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine
Čas obuhvata uvodnu aktivnost ucrtavanja turističkih lokaliteta na slijepu kartu, rad u parovima na izradi prezentacije o saobraćaju i turizmu Bosne i Hercegovine te formativnu provjeru i refleksiju o povezanosti saobraćaja i razvoja turizma.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Razvijati geografska znanja o saobraćaju i turizmu Bosne i Hercegovine kroz analizu njihovih obilježja, značaja i međusobne povezanosti u društveno-ekonomskom razvoju države.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- prepoznaje vrste saobraćaja i najvažnije saobraćajne pravce u Bosni i Hercegovini
- navodi najznačajnije turističke destinacije i njihove prirodne i kulturne vrijednosti
- analizira povezanost saobraćaja i turizma, razvija vještine rada s kartom, izdvajanja ključnih informacija, saradnje u paru i prezentiranja rezultata rada
- uočava značaj očuvanja prirodne i kulturne baštine za održivi razvoj turizma
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Uvodna motivacija uz slijepu kartu
Nastavnik na tabli ili panou prikazuje slijepu kartu Bosne i Hercegovine te postavlja motivirajuće pitanje: „Koje mjesto u Bosni i Hercegovini turisti najčešće posjećuju?" Učenici izlaze pred kartu i ucrtavaju po jedan turistički lokalitet koji poznaju (planinu, grad, rijeku, jezero ili nacionalni park). Nakon zajedničkog pregleda označenih lokaliteta nastavnik usmjerava razgovor prema značaju turističkih vrijednosti Bosne i Hercegovine i njihovoj povezanosti sa saobraćajnom mrežom. Najavljuje nastavnu jedinicu Saobraćajne i turističke vrijednosti Bosne i Hercegovine te ukratko predstavlja ciljeve časa. Kroz uvodnu diskusiju učenici razvijaju svijest o značaju prirodne i kulturne baštine za razvoj države.
Aktivnost 2 – Rad u parovima i izrada prezentacije
Učenici rade u parovima koristeći tekst iz udžbenika. U svakom paru jedan učenik proučava sadržaje o saobraćaju, a drugi o turizmu. Zadatak učenika je da izdvoje ključne informacije, međusobno razmijene saznanja i povežu značaj saobraćajne povezanosti s razvojem turističkih aktivnosti. Na osnovu prikupljenih informacija parovi izrađuju prezentaciju na čarter papiru. U dijelu o saobraćaju predstavljaju vrste saobraćaja, najvažnije saobraćajne pravce i njihov značaj za razvoj države. U dijelu o turizmu izdvajaju najvažnije turističke destinacije, prirodne i kulturne vrijednosti te značaj turizma za privredu Bosne i Hercegovine. Nastavnik prati rad učenika, postavlja pitanja i usmjerava ih na uočavanje međusobne povezanosti saobraćaja, turizma i ekonomskog razvoja. Posebna pažnja posvećuje se značaju očuvanja prirodne i kulturne baštine kao važnog preduslova za održivi razvoj turizma. Slijedi prezentacija radova. Parovi predstavljaju svoje čartere, dok ostali učenici aktivno prate izlaganja. Vrednovanje prezentacija vrši se pomoću unaprijed pripremljene tabele za vršnjačko i nastavničko praćenje uspješnosti prezentacije.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Učenici samostalno rješavaju nastavni listić radi formativne provjere usvojenosti sadržaja. Nakon toga nastavnik postavlja pitanje za refleksiju: „Kako razvoj saobraćaja može doprinijeti razvoju turizma u Bosni i Hercegovini?" Učenici iznose svoja mišljenja i argumentuju odgovore primjerima iz nastavne jedinice. Na kraju časa nastavnik zaključuje da razvijena saobraćajna mreža omogućava bolju povezanost turističkih destinacija, lakši dolazak posjetilaca i snažniji privredni razvoj, dok očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti predstavlja osnovu održivog turizma u Bosni i Hercegovini.
Potrebni resursi
- Udžbenik: Grupa autora, Geografija za IX razred, Nam Tuzla, 2019.
- Geografska karta Bosne i Hercegovine
- Plakati/panoi i markeri
Praćenje se vrši putem tabele za vršnjačko i nastavničko praćenje uspješnosti prezentacije te nastavnog listića za formativnu provjeru usvojenosti sadržaja.
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.