Odnosi među živim bićima ( Živa bića u životnoj zajednici )
Kroz grupni rad "Istraživači prirode" i "Detektivi prirode" učenici istražuju odnose među živim bićima (suradnja, natjecanje, grabežljivac–plijen, nametništvo, simbioza) i povezuju ih sa suradnjom i poštovanjem u ljudskim zajednicama.
45 min
Priroda i društvo
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Učenik uočava i objašnjava međusobnu povezanost živih bića u životnim zajednicama, te razlikuje osnovne odnose među organizmima (suradnja, natjecanje, grabežljivac–plijen, nametništvo i simbioza).
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/učenica:
- objašnjava što su odnosi među živim bićima
- razlikuje proizvođače, potrošače i razlagače
- navodi primjere hranidbenih lanaca
- prepoznaje različite oblike odnosa među živim bićima (suradnja, natjecanje, grabežljivac–plijen, nametništvo, zajednički život)
- povezuje međusobnu ovisnost živih bića s potrebom očuvanja prirode
- surađuje s vršnjacima uz uvažavanje različitih mišljenja
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Uvodna motivacija
Učitelj pokazuje učenicima sliku šume, te postavlja pitanja, na koja učenici trebaju odgovoriti: Može li drvo živjeti potpuno samo?, Što jede lisica?, Zašto pčele posjećuju cvijeće?, Što bi se dogodilo kada bi nestale pčele? / Igra „Mačka i miš" (opis igre u prilogu). Nakon odgovora učenika učitelj zaključuje: "Nijedno živo biće ne živi potpuno samo. Sva su međusobno povezana različitim odnosima." te najavljuje nastavnu jedinicu (Odnosi među živim bićima - Živa bića u životnoj zajednici).
Aktivnost 2 – Obrada ključnih pojmova
Učiteljica će učenicima objasniti ključne pojmove pomoću udžbenika, usmenim izlaganjem i pomoću fotografija, koje će prikazati na projektor platnu. Također, po izboru se može primijeniti i ppt prezentacija. (Detaljan opis obrade gradiva je u prilogu.)
Aktivnost 3 – Istraživači prirode
Učenici rade u četiri skupine. Grupirat će se izvlačeći kartice sa životinjama. Grupe će se formirati tako što učenici oponašaju pokrete i glasanje životinja sa kartica, te tako traže ostale članove svoje grupe. Kada se grupe formiraju i pronađu svoje radno mjesto, svaka grupa dobiva omotnicu s karticama na kojima su prikazani ili napisani primjeri živih bića i njihovih odnosa (npr.: pčela – cvijet, lisica – zec, hrast – gljiva...). Zadatak svake grupe je za svaki primjer: a) Odrediti o kojem se odnosu među živim bićima radi (suradnja/simbioza, natjecanje, grabežljivac–plijen ili nametništvo). b) Navesti kakvu korist ili štetu svaki organizam ima u tom odnosu. c) Razmisliti što bi se dogodilo kada bi jedan od organizama nestao iz tog odnosa. d) Povezati primjer s ljudskim životom odgovarajući na pitanje: Što nas ovaj primjer iz prirode može naučiti o suradnji, poštovanju i zajedničkom životu?
Aktivnost 4 – Predstavljanje rezultata
Svaka grupa bira glasnogovornika koji u dvije minute predstavlja jedan ili dva svoja obrađena primjera. Ostali učenici mogu postaviti jedno pitanje ili dopuniti odgovor ako imaju drugačije mišljenje.
Aktivnost 5 – Krug zahvalnosti prirodi
Svaki učenik završava rečenicu: "Jedno živo biće kojem danas želim zahvaliti je __________ jer __________."
Aktivnost 6 – Mreža života
Učenici stoje u krugu. Učitelj drži klupko vune i započinje rečenicom "Ja sam hrast. Povezan sam s/sa...". Baca klupko jednom učeniku, koji treba predstaviti neki drugi odnos, te nastavlja dodavati klupko, dok svi učenici predstave jedan organizam i povezanost. Na kraju nastaje mreža od vune koja simbolizira međusobnu povezanost živih bića. Na kraju aktivnosti učiteljica postavlja učenicima pitanje za raspravu: "Što bi se dogodilo s mrežom kada bi jedan organizam nestao ili ispustio nit?"
Aktivnost 7 – Detektivi prirode
Svaka grupa dobija ilustraciju jedne životne zajednice (šuma, livada, ribnjak, more). Zadatak je u što kraćem roku na ilustraciji pronaći najmanje pet različitih odnosa među živim bićima i označiti ih zadanim bojama. Nakon toga, grupe ukratko obrazlažu svoje uratke, a ostali učenici analiziraju njihov rad. Učiteljica formulira i izriče zaključak: "Priroda nam pokazuje da nijedno živo biće ne može živjeti potpuno samo. Svi organizmi povezani su brojnim odnosima koji održavaju ravnotežu života. Promatrajući prirodu učimo kako suradnja, poštovanje različitosti, odgovornost i briga za zajedničko dobro doprinose skladnom životu. Te vrijednosti jednako su važne u ljudskim zajednicama kao i u prirodi."
Aktivnost 8 – Priroda nas uči miru
Na kraju sata učiteljica postavlja učenicima pitanja: "Što možemo naučiti od pčela koje zajedno rade?, Kako biljke dijele prostor bez nasilja?, Zašto je suradnja važna i u prirodi i među ljudima?, Kako možemo rješavati nesuglasice poput dobrih članova jedne zajednice?", navodeći učenike na zaključak da i ljudi ovise jedni o drugima i o prirodi, kao i ostala živa bića u prirodi, te da trebaju međusobno surađivati, pomagati jedni drugima, poštivati različitosti, nenasilno rješavati sukobe, čuvati prirodu i zajednički okoliš.
Potrebni resursi
- Udžbenik
- Radni listići
- Fotografije/ilustracije životnih zajednica
- Slike biljaka i životinja
- Kartice/kuverte s primjerima živih bića
- Papirići s nazivima životinja za grupiranje
- Papiri, ploča, kreda
- Projektor i platno, računar
/
Učenici trebaju nacrtati jedan hranidbeni lanac iz šume ili livade i pronaći jedan primjer suradnje među živim bićima. Napisat će pet rečenica o tome što ljudi mogu naučiti od prirode kako bi živjeli u miru.
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Kroz slušanje "Dječje simfonije" i vajanje instrumenata Orfovog instrumentarija od glinamola, učenici razvijaju finu motoriku i razumijevanje pojma harmonije, uz taktilnu samoregulaciju i osjećaj pripadnosti zajednici.
Kroz igre (Dodirni – odgonetni, Toplo-hladno) i rad s modelima učenici upoznaju kvadar, prepoznaju njegove strane, bridove i vrhove.
Upoznaje stanovništvo BiH kroz uvodnu kompoziciju, zid asocijacija, interaktivnu prezentaciju i rad u paru na izvođenju ključnih pojmova i strukture stanovništva, uz usmjeravanje na međusobno uvažavanje.
Upoznavanje geografskog položaja i simbola Srbije, Hrvatske i Crne Gore kroz grupno istraživanje i rad na slijepoj karti, izradu zastava te završni razgovor o važnosti dobrosusjedskih odnosa i saradnje.
Učenici kroz uvodnu sliku-zagonetku uočavaju greške u rasporedu, a zatim u ulogama malih dizajnera timski razvrstavaju sličice i opremaju prostorije. Čas se završava spajanjem svih radova u jedan zajednički model stana i kratkom prezentacijom.
Usvajanje pjesme po sluhu uz ritmičko marširanje, vođenu muzičku igru uloga „Saobraćajac“ sa signalnim krugovima, usklađivanje pokreta i zvuka te formativnu evaluaciju štipaljkama na semaforu osjećaja.
Istraživanje izvora zagađenja vode kroz vizualizaciju uz krug zahvalnosti, INSERT metodu čitanja teksta, grafičku analizu uzroka i posljedica tehnikom „Drvo problema“, te izradu kapljica obećanja uz ambijentalni zvuk rijeke
Obrada ekološke teme kroz eksperimentalne eksponate, primjenu Venovog dijagrama i tehnike PPM, analizovanje filma po timovima, postavljanje uzročnih pitanja te izradu edukativnih plakata i predloga za reciklažu
Učenje i izvođenje pjesme „Rođendan u šumi“ kroz „Tajanstvenu kutiju“, osjećajni krug, „INSERT“ analizu i „EHO“ pjevanje, uz ritmičku pratnju Orffovim instrumentima, brzinsko crtanje, te grupnu dramatizaciju i završni koncert.