Njemačka
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o geografskom položaju Njemačke, rad u parovima s podjelom uloga izvještač–primalac na prirodno- i društveno-geografskim odlikama, izradu čartera te formativnu provjeru i refleksiju o faktorima razvoja Njemačke.
45 minuta
Geografija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Upoznati učenike sa prirodnim i društvenim obilježjima Njemačke kroz analizu geografskog položaja, prirodnih resursa, stanovništva i privrede kako bi razvijali geografska znanja, razumjeli faktore razvoja države te unaprijedili saradničko učenje i komunikacijske vještine.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- opisuje prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike Njemačke
- objašnjava faktore njenog razvoja
- argumentovano iznosi zaključke
- razvija komunikacijske vještine, odgovornost i sposobnost
- prezentiranja rezultata rada kroz saradničko učenje
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Geografski položaj Njemačke
Nastavnik prikazuje kartu Njemačke s označenim brojevima te postavlja zadatak učenicima da prepoznaju države s kojima Njemačka graniči. Nakon toga slijedi razgovor vođen pitanjem: „Zašto je geografski položaj Njemačke važan za njen razvoj?“ Učenici iznose svoja mišljenja, povezujući položaj države s mogućnostima saobraćajne povezanosti, trgovine i saradnje sa susjednim zemljama. Nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu Prirodno-geografske i društveno-geografske odlike Njemačke te ukratko predstavlja ciljeve časa. Kroz uvodnu diskusiju učenici razvijaju sposobnost povezivanja geografskih obilježja s društvenim i ekonomskim razvojem države.
Aktivnost 2 – Rad u paru: izvještač i primalac
Učenici rade u parovima koristeći unaprijed određene dijelove udžbeničkog teksta. U svakom paru jedan učenik ima ulogu izvještača, a drugi primaoca. Izvještač čita i sažima sadržaj te ga objašnjava partneru, dok primalac pažljivo sluša, postavlja pitanja i dopunjava izlaganje. Nakon određenog vremena učenici zamjenjuju uloge.
Jedan učenik obrađuje prirodno-geografske odlike Njemačke (položaj, reljef, klima i vode), a drugi društveno-geografske odlike (stanovništvo, naselja, privreda i saobraćaj). Nastavnik prati rad učenika, usmjerava ih na izdvajanje ključnih pojmova i po potrebi pojašnjava nepoznate sadržaje. Nakon rada na tekstu parovi izrađuju prikaz sadržaja na čarter papiru koristeći ključne riječi, simbole, skice i kratke bilješke. Tokom rada nastavnik pušta instrumentalnu muziku koja doprinosi ugodnoj radnoj atmosferi i koncentraciji učenika.
Slijedi prezentacija radova. Parovi predstavljaju svoje čartere, a nastavnik na tabli zapisuje ključne pojmove: geografski položaj, reljef, klima, stanovništvo, privreda i saobraćaj. Kroz razgovor učenici analiziraju kako prirodni uslovi utiču na razvoj privrede i kvalitet života stanovništva. Posebno se naglašava značaj saradnje, razvoja znanja i odgovornog upravljanja resursima kao faktora uspjeha savremenih država.
Aktivnost 3 – Formativna provjera i refleksija
Nastavnik provodi kratku formativnu provjeru znanja kroz pitanja: „S kojim državama Njemačka graniči?“, „Koje su najvažnije prirodno-geografske odlike Njemačke?“ i „Zašto se Njemačka ubraja među najrazvijenije evropske države?“
Za završnu refleksiju učenici odgovaraju na pitanje: „Šta države mogu naučiti iz razvoja Njemačke?“ Nekoliko učenika iznosi svoje stavove, nakon čega nastavnik zaključuje da su razvoj, obrazovanje, saradnja i odgovorno korištenje resursa važni faktori napretka svakog društva.
Potrebni resursi
- Udžbenik Geografija za VII razred, A. Sulejmanović i D. Džafić, NAM Tuzla, 2010.
- Čarter papiri
- Flomasteri
- Laptop i TV
Kratka formativna provjera znanja kroz pitanja o graničnim državama, prirodno-geografskim odlikama i faktorima razvoja Njemačke.
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Učenici povezuju društvene okolnosti i vrijednosti društva 20. stoljeća sa događajima prikazanim u romanu "Lovac u žitu".
Učenici usvajaju pojmove iz mirovnih inicijativa u nastojanju sprječavanja bilo kakvih konflikata između ljudi
Učenici su kroz gledanje dokumentarnog filma, rad u paru i pisanje eseja razvijali kritičko mišljenje, empatiju, saradnju i razumijevanje različitosti.
Učenici razlikuju promjenu govora i jezika u različitim sredinama kroz vrijeme.
Učenici pišu molbe sa ciljem rješavanja konkretnog problema i pokretanja inicijative.
Kroz igru uloga učenici uče prepoznavati upotrebu i uticaj imperativa na komunikaciju.
Prepoznavanje stereotipa i predrasuda, razvoj empatije kroz igru uloga i bajku "Ljepotica i zvijer".
Kroz proučavanje vokativa učenici razvijaju kulturu poštivanja i uvid da način oslovljavanja izražava odnos prema drugoj osobi.
Čas obuhvata uvodnu diskusiju o psihoaktivnim supstancama, primjenu metode "Razmisli – spari – razmijeni" o promjenama u ponašanju pod uticajem zavisnosti te grupni rad na tekstovima o posljedicama bolesti zavisnosti po zdravlje, porodicu i društvo.