Književnost: „Prolećna pesma“, Desanka Maksimović
Učenici kroz motive proljeća, obnove i ljepote prirode razvijaju osjećaj harmonije, empatije i međusobnog poštovanja, te prepoznaju značaj pozitivnih emocija, razumijevanja i dobrih odnosa među ljudima.
45 minuta
Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Analizom motiva i osjećanja u pjesmi razvija sposobnost doživljavanja i razumijevanja lirske pjesme.
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/ca će moći da:
- prepoznaje motive proljeća u pjesmi;
- opisuje osjećanja i raspoloženja;
- analizira povezanost promjena u prirodi sa doživljajem čovjeka u pjesmi.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Na tabli je postavljen hamer papir sa nacrtanim “Cvijetom proljeća”. Učenici na papirićima u boji zapisuju motive proljeća, nakon čega ih lijepe na latice. Nakon formiranja “cvijeta proljeća”, razgovaraju o izdvojenim motivima, uočavaju motive koji se ponavljaju i analiziraju na koji način proljeće utiče na prirodu, raspoloženje i osjećanja ljudi.
Aktivnost 2
Iz Aktivnosti „Cvijet proljeća“ učenici izdvajaju ključne asocijacije i zaključuju da proljeće simbolizuje novi početak, radost, nadu, svjetlost i ljubav. Formirani „Cvijet proljeća“ predstavlja uvod u doživljaj analizu pjesme. Nakon izražajnog čitanja pjesme, učenici iznose prve utiske o pjesmi, njenom tonu i osjećanjima koje pjesma budi. Potom u tekstu podvlače motive proljeća i čitaju izdvojene motive, nakon čega razgovaraju o motivima koji se pojavljuju i u pjesmi i na “Cvijetu proljeća”.
Nastavnik usmjerava razgovor pitanjima:
Da li proljeće donosi samo promjene u prirodi? Kako proljeće utiče na raspoloženje i osjećanja ljude? Koje pozitivne promjene proljeće simbolizuje? Šta u našem odjeljenju treba da procvjeta? Učenici izdvajaju poruku pjesme, te u sveske zapisuju motive proljeća, osjećanja i osnovne poruke pjesme. Razgovara se o povezanosti proljeća sa radošću, ljubavlju, optimizmom, mirom i pozitivnim međuljudskim odnosima, kao i o uticaju prirode i sunčanih dana na čovjekovo raspoloženje.
S obzirom da je središnji dio cvijeta ostavljen prazan, učenici dopunjavaju reč.: “Proljeće u našem odjeljenju znači…” ili “U našem odjeljenju treba da procvjeta…”
Učenici predlažu pojmove poput: RAZUMIJEVANJE, POŠTOVANJE, LJUBAV, SLOGA, SAOSJEĆAJNOST, PRIJATELJSTVO…Na kraju Aktivnosti nastavnik dijeli kartice sa citatom I. Andrića o proljeću, te učenici čitaju i komentarišu citat povezujući sa porukama pjesme i vlastitim doživljajem proljeća.
Aktivnost 3
U završnom dijelu časa učenici iznose svoje utiske o pjesmi. Nastavnik učenike upoznaje sa osnovnim informacijama o pjesnikinji D. Maksimović i njenom odnosu prema prirodi i čovjeku.
Na kraju časa učenici razgovaraju o značaju prirode i povezanosti čovjeka i prirodnog okruženja.
Potrebni resursi
Hamer papir, papiri u boji, markeri, kartica, školske sveske i udžbenik Čitanka za 7. razred osnovne škole.
/
Za domaći zadatak učenici će poslušati intervju Desanke M. „Priroda i čovek“ i zapisati nekoliko informacija o pjesnikinji i njenom doživljaju prirode.
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Kada jednom zavolite matematiku sa svim njenim običnim i neobičnim pravilima i kada shvatite da tu mora da ima i neke čarolije...tada ste samo potvrdili da nikada niste izgubili dijete u sebi. A to dijete, gdje drugo nego sa djecom i uz djecu...igra!
Inspirisana slikama mnogih škola koje su opremale "sobičak" došla sam na ideju napraviti nešto slično, prilagoditi ih vlastitim i školskim mogućnostima i stvoriti prostor koji će biti "sigurna oaza" ljubitelja knjige, ali i onih koji to tek postaju!
Mir počinje u malim srcima mojih učenika
Naučno-tehničko stvaralaštvo u mirovnim projektima nije samo način primjene znanja iz tehničke kulture i informatike. Ono predstavlja priliku da se obrazovanje poveže sa životom, prošlost sa budućnošću, a tehnologija sa humanim vrijednostima.
Učenici kroz pet detektivskih izazova istražuju roman „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Rješavaju zagonetke, otkrivaju tragove, analiziraju likove i poruku romana te zajedničkim radom pronalaze završni dosje i zasluženu nagradu.
Jer mir se ne uči samo iz knjiga. Mir se živi. Živi se u svakom saslušanom djetetu, u svakom pruženom izvinjenju, u svakom sukobu koji postane prilika za razgovor i u svakom trenutku kada odlučimo da ćemo umjesto osude pokušati razumjeti.
Moje iskustvo i razvoj kroz srednjoškolsko obrazovanje, volontiranje u ASuBIHu i aktivno učešće u mnogobrojnim projektima u zajednici.
Koliko su naše škole mjesta pripadanja i prihvaćanja? Ako si učenik, učenica ili radiš u školi, popuni kratku anonimnu anketu i pomozi istraživanju o inkluzivnosti školske klime u BiH.
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.