„Dva jarca“ i „Dve koze“ basna po Dositeju Obradoviću
Kroz basne "Dva jarca" i "Dve koze" te dramatizaciju sukoba na "brvnu", učenici analiziraju uzroke i posljedice konflikta i uče vrijednost dogovora nasuprot tvrdoglavosti.
45 min
Srpski jezik i književnost
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Učenici razumiju sadržaj basni, uočavaju problem, tok radnje i ishod, analiziraju uzroke i posljedice sukoba, porede ponašanje likova i izvode pouku, te prepoznaju emocije i promišljaju o odgovornom rješavanju konflikta kroz saradnju i dijalog.
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/učenica:
- razumije sadržaj basni, uočava problem, tok radnje i ishod
- analizira uzroke i posljedice sukoba
- poredi ponašanje likova i izvodi pouku
- prepoznaje emocije i promišlja o odgovornom rješavanju konflikta kroz saradnju i dijalog
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Problem sa mosta
Na početku časa učitelj organizuje učenike da sjede u krugu. U središtu učionice postavlja dvije male drvene klupice jednu iza druge koje simbolizuju brvno, a ispod njih plave plastične obruče koje predstavljaju vodu. Učitelj najavljuje da će pokušati da riješe jedan „problem sa mosta". Poziva dva učenika da krenu istovremeno sa suprotnih strana preko klupica. Kada se nađu na sredini i zastanu, učitelj zaustavlja situaciju i postavlja pitanja: Šta se sada događa? Koji je problem? Kako se osjećate kada neko ne želi da se pomjeri? Šta bi moglo spriječiti da neko „upadne u vodu"? Nakon kratkog razgovora učitelj izražajno čita basnu „Dva jarca". Zadržava se na tonu sukoba i naglašava trenutak sudara. U razgovoru vodi učenike da uoče kako se sukob razvija, koje riječi ga podstiču i kakav je ishod. Postavlja pitanja: Da li je neko pobijedio? Šta je bio uzrok pada u vodu? Da li je tvrdoglavost donijela rješenje ili štetu?
Aktivnost 2 – Basna "Dve koze"
Zatim učitelj čita basnu „Dve koze". Učenici slušaju, a potom nekoliko njih čita naglas. Učitelj usmjerava pažnju na razliku u ponašanju likova. Postavlja pitanja: Šta su koze prvo uradile? Zašto su zastale? Šta znači kada neko legne da bi drugi prošao? Da li je to slabost ili mudrost? Učenici porede dvije situacije i zaključuju kako drugačija odluka vodi drugačijem ishodu.
Aktivnost 3 – Grupni rad: Jarac, Koza, Brvno, Staza
Učitelj priprema kartice sa sličicama: jarac, koza, brvno, staza. Svaki učenik izvlači jednu karticu iz kutije i prema sličici odlazi u svoju grupu. Učitelj objašnjava da svaka grupa radi dva zadatka: prvi je razgovorni, drugi je crtanje loga grupe koji će se zalijepiti na tablu. Grupa „Jarac". Smislite kratak dijalog dva jarca prije sudara: kako su mogli riješiti situaciju bez svađe? Nacrtajte logo jarca koji bira dogovor, ne sudar. Grupa „Koza". Objasnite šta je bilo presudno da koze prođu bezbjedno. Nacrtajte logo koze kao simbol pametnog dogovora. Grupa „Brvno". Napišite jednu poruku koju bi „brvno" reklo jarcima. Nacrtajte logo brvna kao znak opreza i dogovora. Grupa „Staza". Smislite tri pravila ponašanja na uskom putu. Nacrtajte logo staze kao simbol sigurnog prolaska. Na kraju izvjestioci ukratko iznose zaključke (zadatak 1), a zatim lijepe logo grupe na tablu i kažu šta on predstavlja.
Aktivnost 4 – Dramatizacija basni
Učitelj spaja grupe u dva izvođačka tima: grupa „Jarac" i grupa „Brvno" zajedno pripremaju i izvode kratku dramatizaciju basne „Dva jarca", koristeći klupice kao brvno i plave vreće kao vodu. U izvedbi se čuje dijalog, jasno se prikazuje nastanak sukoba i posljedica njihovog izbora. Nakon toga grupa „Koza" i grupa „Staza" zajedno dramatizuju basnu „Dve koze", pri čemu se naglašava zaustavljanje, promišljanje i dogovor kao put do bezbjednog rješenja. Učitelj posmatra i nakon svake dramatizacije postavlja pitanja: Koji trenutak je bio presudan? Šta je pomoglo da se sukob smiri ili da do njega uopšte ne dođe? Kako bi se učenici osjećali da su na mjestu likova?
Aktivnost 5 – Zaključak i refleksija
U završnom dijelu časa učenici se vraćaju u krug oko improvizovanog brvna. Učitelj ih vodi ka zajedničkom zaključku bez nametanja pouke. Pita: Šta danas biramo – sudar ili dogovor? Kako možemo primijeniti ovu pouku u učionici, na odmoru, kod kuće? Učenici zapisuju pouku u svesku i kratko reflektuju o tome šta su naučili o sukobu, ali i o sebi.
Potrebni resursi
- Drvene klupice
- Plastični obruči
- Kartice sa sličicama
- Pribor za crtanje
/
/
/
Feedback Questionnaire Description
Current rating for this article
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog