Čovjek kao moralno biće

Kroz temu morala učenici upoznaju značaj moralnih načela i čovjeka kao moralnog bića. Analizom, razgovorom i Vennovim dijagramom upoređuju moralne vrijednosti različitih religija te razvijaju toleranciju i prihvatanje različitosti.

Organizacijski oblik nastave
Suradnja škole sa roditeljima i zajednicom te razvoj školskog kolektiva
Trajanje

45 minuta

Predmet

Pravoslavna vjeronauka

Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja

Cilj: Razviti kod učenika temeljna hrišćanska moralna načela.

Ishodi:

Učenik/učenica:

  • definiše pojam moral i značaj čovjeka kao jedinog moralnog bića
  • objašnjava i upoređuje osnove starozavjetnog i novozavjetnog moralnog zakona
  • kritički propituje temeljna moralna načela velikih svjetskih religija

Detaljan opis realizacije

Molitva na početku časa.

Aktivnost 1

Čas počinjemo motivacijom, razgovorom i najavom teme: Šta je moral? Za koga kažemo da se ponaša nemoralno? Učenici navode primjere moralnog i nemoralnog ponašanja. Što sve utiče na čovjekovo dobro ili loše ponašanje? Do čega nas dovodi nemoralno ponašanje? Šta gubimo takvim ponašanjem? Definišemo osobine čovjeka i zapisujemo na tablu: društveno biće, radno i fizički aktivno biće, duhovno i razumno biće, moralno biće.

Aktivnost 2

Čovjek je najuzvišenije biće na zemlji. Upravo zato što je jedino moralno biće na zemlji i to je jedna od najvažnijih osobina čovjekovog bića i znak je njegova dostojanstva. Šta čovjeka čini moralnim bićem? Savjest i sloboda volje. Sa tim sposobnostima čovjek odlučuje o svom djelovanju. Šta čovjek osjeća nakon učinjenog zla? - krivicu, nemir, strah, grižnju savjest...Šta čovjek osjeća kada čini dobro? - zadovoljstvo i sreću. To potvrđuje da je čovjek kao biće stvoren da čini dobro. Definisanje pojmova MORAL i ETIKA. Njihova razlika. Moral, latinski mos, moris što znači običaj ili pravilo. Moral je skup načela, pravila i običaja prema kojima se ravnaju međuljudski odnosi. Etika je nauka o moralu ili filozofija morala. Hrišćanski moral ima svoj temelj u Isusu Hristu. Posebnost je hrišćanskog morala u tom što u svome promišljanju ne polazi samo od ljudskog razuma. Svaka religija ima svoj moral kojim usmjerava djelovanje svojih pripadnika. Vjeroučitelj podsjeća učenike na neka pravila ponašanja u religijama drugih naroda koje su pominjali i o kojima su učili u prethodnim razredima? Na taj način učenici uočavaju važnost i potrebu moralnih načela u ponašanju pojedinca i skupine.

Aktivnost 3

Na temelju onoga što smo slušali i govorili, učenici u Vennov dijagram upisuju koje su vrijednosti zajedničke svim religijama, a šta ih razlikuje? U dio gdje se krugovi prožimaju unose sličnosti, a u ostale dijelove razlike.

Aktivnost 4

Učenici zapisuju dva moralna pravila koja mogu doprinijeti većem prihvatanju različitosti i toleranciji među ljudima ma kojoj religiji da pripadaju.
Molitva za kraj časa. 

Potrebni resursi

  • udžbenik Pravoslavne vjeronauke za XI razred (lekcija strana 18. – 19.)
  • radni listovi – Vennov dijagram
Praćenje i procjenjivanje

/

Ideje za domaće zadaće (nastavak aktivnosti) i uključivanje roditelja

/

Savjeti za druge nastavnike/ce kod realizacije ove lekcije/teme

/

Similar posts

Chat

You have to be signed in to chat