Unija, presjek i razlika skupova
Tokom časa učenici usvajaju uniju, presjek i razliku skupova te ih prikazuju Vennovim dijagramima, razvijajući matematičko obrazlaganje, saradnju, aktivno slušanje, uvažavanje različitosti i nenasilnu komunikaciju.
45 minuta
Matematika
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Učenici razumiju i primjenjuju pojmove unije, presjeka i razlike
skupova te da odnose među skupovima prikažu dijagramom.
Ishodi:
Učenik/učenica:
- prepoznaje i zapisuje skupove
- određuje uniju, presjek i razliku skupova
- matematički obrazlaže rješenja
- prikazuje odnose među skupovima pomoću Vennovih dijagrama
- surađuje u paru i grupi uz uvažavanje drugih, aktivno slušanje i nenasilnu komunikaciju
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Na početku sata nastavnik s učenicima ponavlja prethodno usvojeno gradivo postavljajući pitanja: Što je skup? Kako zapisujemo skup? Što su elementi skupa? Učenicizatim u paru navode svoje osobine, a potom prepoznaju koje su osobine iste, a koje različite. Na osnovu toga zaključuju da neke osobine mogu biti zajedničke više učenika, dok su druge specifične za pojedinca. Nastavnik dodatno postavlja pitanje: Može li jedan element
pripadati u više skupova? Učenici navode tri primjera iz svakodnevnog života.
Aktivnost 2
Nakon kratkog razgovora, nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu: Unija, presjek i razlika skupova. Učenicima pojašnjava da će danas učiti kako odrediti što je zajedničko dva skupa, što pripada barem jednom od njih, a što pripada samo jednom skupu. Sadržaj povezuje sa svakodnevnim životom i mirovnom pedagogijom objašnjavajući da, kao što skupovi mogu imati zajedničke i različite elemente, tako i ljudi imaju osobine koje su im zajedničke, ali i one po kojima se razlikuju te da su i jedne i druge vrijedne poštovanja.
Nastavnik na ploči zapisuje tri skupa:
A={učenici koji vole nogomet}
B={učenici koji vole košarku}
C={učenici koji ne vole sport}
Zatim vodi razgovor o učenicima kao elementima koji pripadaju skupovima A, B i C. Na temelju toga uvodi pojmove UNIJE i PRESJEKA skupova, zapisuje ih na ploči i definira. Nakon toga uvodi i RAZLIKU SKUPOVA, definira i zapisuje na ploči. Nastavnik koristi Vennov dijagram kako bi vizualno prikazao odnose među skupovima. Učenici promatraju dijagram i
zajedno s nastavnikom određuju gdje se upisuju zajednički elementi, a gdje oni koji pripadaju samo jednom skupu ili pripadaju jednom i drugom, a ne trećem skupu. Tijekom rada nastavnik potiče učenike na aktivno sudjelovanje, postavljanje pitanja i iznošenje vlastitih zapažanja. Poseban naglasak stavlja na matematičku pismenost i precizno matematičko izražavanje. U komunikaciji koristi podržavajuće rečenice poput: „Dobro
razmišljaš, hajde da zajedno provjerimo.“ ili „Važno je da pokušavaš, sad ćemo vidjeti kako da to još preciznije kažemo.“.
Aktivnost 3
Nakon zajedničkog primjera, nastavnik dijeli učenike u grupe. Svaka grupa
dobija zadatak sa dva skupa te treba odrediti uniju, presjek, razliku te rješenje prikazati pomoću dijagrama. Poželjno je da zadaci budu povezani sa svakodnevnim životom, primjerice: skup učenika koji vole čitati/crtati ili skup učenika koji vole matematiku/jezik slično. Upute za rad ne odnose se samo na matematički zadatak nego i na način suradnje. Nastavnik naglašava važnost sudjelovanja svih učenika u grupi, međusobnog slušanja,
mirnog i argumentiranog rješavanja neslaganja te zajedničkog dolaženja do rješenja. Na taj način se uz matematičke kompetencije razvijaju i socijalne vještine u duhu mirovne pedagogije. Predstavnici grupa predstavljaju svoja rješenja. Svaki od četiri člana izlaže po jedan segment (uniju, presjek, razliku i dijagram).
Aktivnost 4
Na kraju sata nastavnik ponavlja ključne pojmove i učenicima zadaje domaću zadaću koja se sastoji od dva zadatka: jedan sa skupovima A i B, a drugi sa skupovima A, B i C. Sat završava kratkom refleksijom u kojoj učenici promišljaju o vlastitom radu i suradnji. Nastavnik postavlja pitanja: Kako smo surađivali? Jesmo li slušali jedni druge? Kako smo rješavali neslaganja u grupi? Time se učenike potiče da, osim matematičkog sadržaja, osvijeste i važnost međusobnog poštovanja, suradnje i nenasilne komunikacije.
Potrebni resursi
- zadaci koje nastavnik osmišljava i prilagođava karakteristikama odjela te
individualnim potrebama i sposobnostima učenika
/
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.
Oktobar na InŠkoli posvećujemo mirovnoj pedagogiji. Podijelite pripreme, ideje i iskustva iz učionice u kojoj se uče dijalog, uvažavanje i saradnja.
Dobro držanje tijela nije važno samo za zdravu kralježnicu. Saznajte kako pravilno sjedenje utječe na pažnju, pisanje, učenje i svakodnevno funkcioniranje djece.
U prilogu je data detaljna priprema za čas obrade stripa kao devete umjetnosti
Ovih dana sažimam iskustva sa Konjic obrazovnog foruma. Razmišljam kako ću za desetak godina govoriti "to su bili dani" i biću u pravu.
Kako učenje jezika može postati prilika za upoznavanje drugih kultura, preispitivanje predrasuda i otkrivanje bogatstva zajednice u kojoj živimo?
Aktivnosti s otežanim vrećicama na zabavan način potiču razvoj ravnoteže, koordinacije, preciznosti i suradnje. U članku je opisan niz jednostavnih igara i motoričkih izazova koje djeca mogu izvoditi u školi, vrtiću ili kod kuće.