Tinejdžerski dnevnici: Konflikt iz njihove perspektive Predmet i razred
Elvira Dizdarević-Abazović - priprema za čas psihologije za 3. razred. Učenici analiziraju ratne dnevničke zapise, prepoznaju i likovno prikazuju emocije te razvijaju empatiju i nenasilnu komunikaciju kroz "Zid emocija".
Međupredmetna povezanost / kroskurikularna povezanost
Aktivnost ostvaruje međupredmetnu povezanost sa Bosanskim jezikom i književnošću, Likovnom kulturom, Historijom, Demokratijom i ljudskim pravima/Građanskim obrazovanjem, i Psihologijom, kroz analizu teksta, vizuelno izražavanje, razumijevanje historijskog konteksta i razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija.
Veza sa mirovnom pedagogijom
Aktivnost je zasnovana na principima mirovne pedagogije i usmjerena na razvoj socio-emocionalnih i građanskih kompetencija učenika. Kroz analizu tekstova iz dnevnika djece pogođene ratom, prepoznavanje i likovno izražavanje emocija - učenici razvijaju empatiju, sposobnost razumijevanja tuđe perspektive i svijest o posljedicama nasilja i konflikta. Primjenom metode „zida emocija“ podstiče se dijalog, uvažavanje različitih doživljaja i mišljenja kao i razvoj nenasilne komunikacije. Učenici uče da prepoznaju, imenuju i konstruktivno izražavaju emocije što predstavlja osnovu za mirno rješavanje sukoba.
Aktivnost doprinosi jačanju tolerancije, solidarnosti i odgovornog ponašanja, te razvija stavove koji su usmjereni ka izgradnji kulture mira i nenasilja.
45 min
Psihologija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Ciljevi:
Kroz razgovor o dnevničkim ratnim zapisima učenici će iskazati vlastitu emociju i prepoznati emocije drugih
Ishodi:
prepoznaje i imenuje osnovne i složene emocije u tekstu (npr. strah, tuga, ljutnja, ljubav...);
pronalazi dijelove teksta koji ukazuju na određene emocije; vizuelno prikazuje emociju (kroz crtež); razvrstava emocije na osnovu sličnosti; obrazlaže svoj izbor emocije i način njenog prikaza; uvažava i poštuje različite interpretacije drugih učenika; učestvuje u diskusiji koristeći elemente nenasilne komunikacije; razvija empatijski odnos prema osobama pogođenim ratom.
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1
Brainstorming: Učenicima se postavi pitanje na šta prvo pomisle kada čuju riječ „konflikt“. Učenici izgovaraju riječi, a profesorica istovremeno zapisuje riječi na tabli. Nakon nekoliko minuta i prikupljenih asocijacija, učenici pregledaju upisane riječi. Slijede pitanja učenicima.
Učenici i učenice s profesoricom razgovaraju o tome da li zapisane riječi izazivaju u njima negativne ili pozitivne emocije. Obrazlažu zašto.
Dopustiti da učenici sami izvedu svoju definiciju konflikta služeći se zapisanim riječima na tabli.
Nakon što učenici sami izvedu definiciju konflikta, postaviti dodatna pitanja za dodatno promišljanje:
- Da li je svaki konflikt loš?
- Može li konflikt dovesti do boljeg razumijevanja ako nasilje nije sastavni dio?
Ova pitanja su važna da učenici razlikuju konflikt od nasilja.
Aktivnost 2
Učenicima se podijele isječci iz dnevničkih zapisa Mirsade i Assil. Istovremeno se prikazuju isječci fotografija na projektoru. Učenici čitaju kratke isječke samostalno. Naglasiti učenicima da se fokusiraju na emocije, ključne riječi i ton kojim su isječci pisani. Potpuno je uredu i obilježavati dobijeni tekst, podvlačiti, bojiti, izdvajati riječi, komentare i sl.
Po završetku učenici se dijele u četiri grupe, nasumičnim odabirom (učenici izvlače papiriće sa brojevima 1-4).
Slijedi organizacija grupa.
Aktivnost 3
Svakom učeniku u grupi se podijeli blok papir, boje (markeri, bojice, olovke).
Učenici imaju zadatak da izdvoje emocije koje su uočili u dnevničkim zapisima iz prethodne aktivnosti, te ih potom nacrtaju (koristeći boje, likove, simbole...) samostalno na blok papir.
Po završetku, učenici unutar grupa sortiraju crteže emocija, npr. svi crteži straha u jednu grupu. Tako i ostale uočene emocije.
Naglasiti da ne postoji greška u crtežu (potpuno slobodna likovna interpretacija) i da ne obilježavaju naslove na crtežima.
Aktivnost 4
Predstavnik svake grupe pomiješa crteže emocija članova grupe, izvlači broj (uz pomoć profesorice) koji označava broj grupe kojoj će dodijeliti crteže. Cilj je da se crteži razmijene među grupama. Članovi grupa pregledaju crteže te na tablu na kojoj je nastavnica napisala „ZID EMOCIJA“, i upisala „STRAH, LJUTNJA, LJUBAV, RADOST“ i „OSTALO“ (u kolonama), po jedan član grupe (po dogovoru jedan ili više njih) uzima crteže za koje pretpostavlja (uz dogovor sa članovima svoje grupe) da se ubraja u određenu kategoriju i lijepi ih (pridružuje) u odgovarajuću kolonu. Ostale grupe rade isto.
Napomena: sasvim je uredu ne prepoznati naslikanu emociju ili čak i dodati novu kolonu.
U koloni „ostalo“ učenici izlažu crteže emocija koje možda nisu odgonetnuli.
Po završetku posmatrati „Zid emocija“ i diskutovati:
- Da li se svi slažu da su crteži u odgovarajućim kolonama emocija?
- Jesu li učenici primijetili kako se iste emocije često crtežom ne prikazuju jednako? Zašto je to tako?
- Koje emocije dominiraju u dnevničkim isječcima?
- Ukoliko postoje crteži u koloni „ostalo“, zajednički ih analiziramo i pridružujemo. Može se i javiti autor crteža i izložiti svoju interpretaciju (opcionalno).
Aktivnost 5
Profesorica inicira diskusiju postavljajući pitanja:
- Ko su bile djevojke Assil i Mirsada čije su dnevničke isječke učenici čitali, i iz kojih su država?
- Jesu li učenici uočili neke godine u dnevničkim zapisima i da li im te godine nešto govore?
- Mogu li shvatiti zašto su njih dvije pisale dnevničke zapise?
- Da li su ikada crtali svoju „Piramidu života“? Profesorica pojašnjava da je to piramida koja može imati dijelova koliko učenici žele, te da se nivelira od vrha - njima najbitnije stvari u životu; do dna - najmanje bitne. Profesorica prikazuje svoju piramidu na projektoru te učenicima sugerira da naprave svoju.
Aktivnost 6
Kratka rekapitulacija aktivnosti. Definirati „konflikt“ (poslušati nekoliko učeničkih definicija iz aktivnosti 1) i dominantne emocije koje se vezuju za konflikt.
Kako su se učenici osjećali dok su čitali dnevničke isječke, crtali emocije i razvrstavali ih na „Zid emocija“?
Kako bi izgledali odnosi u školi kada bi i učenici i nastavnici prije svake reakcije pokušali razumjeti emocije druge osobe?
Aktivnost 7
Prije najave sljedećeg časa kratko porazgovarati s učenicima o tome kako razumijevanje emocija druge osobe može pomoći da se spriječi ili smiri sukob te kako empatija doprinosi mirnijim odnosima među ljudima?
Najava sljedećeg časa i diskusije o važnosti pisanja dnevnika.
Da li postoje učenici dobrovoljci koji bi donijeli svoj lični dnevnik (uz napomenu da sadržaj ne moraju dijeliti)?
-
-
-
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Ovaj dinamičan i interaktivan sat glazbene kulture savršeno spaja metodu suradničkog učenja (razmijeni misli u paru – Think-Pair-Share) i iskustveno učenje (gdje učenici kroz vlastiti doživljaj, slušanje i usporedbu dolaze do znanja ).
Čas je realizovan kroz izražajno čitanje, razgovor i zajedničko promišljanje. Nakon svakog dijela učenici su analizirali postupke likova, izdvajali vrijednosti, razlikovali činjenice od mišljenja i povezivali priču sa svojim iskustvima.
Iako je juni mjesec bio prostor posvećen zelenoj pedagogiji, svoje iskustvo iz prakse dijelim sa malim zakašnjenjem. Priroda i održivi razvoj su prioritetne teme kojima ćemo se morati ozbiljnije baviti u budućnosti.
Priprema časa zasnovana na međupredmetnoj korelaciji matematike i muzičke kulture. Učenici povezuju razlomke i notne vrijednosti, stvaraju ritmove, sarađuju u grupama i koriste Chrome Music Lab za pretvaranje ritma u melodiju.
Učenici kroz praktične primjere stiču znanja o pravilima za pisanje poslovnog pisma i dijelovima poslovnih pisama.
Регенерација професионалних ресурса и рефлексивна пракса васпитача у предшколском васпитању и образовању
Jeste li znali da djeca najbolju priču ne čuju od nas, nego je sama ispričaju?U prvom razredu čitanje i analiza lektire mogu biti izazov, no kada u ruke dobiju Storytelling Box, nastaje čista čarolija.
Učenici kroz projektnu aktivnost primjenjuju znanja o obimu i površini trougla i četvorougla rješavajući praktične zadatke prema tehničkim skicama. Na taj način utvrđuju gradivo i razvijaju matematičku pismenost, preciznost i timski rad.
Potrebno je mnogo vremena i truda da se "pokrene" cijela učionica. Zasigurno isto toliko, ako ne i više, da se pokrene i jedan učitelj ili nastavnik za onaj prvi iskorak koji će biti ključan za napredak. Model Artura Coste pokrenuo lanac znanja.