Medijska kultura: Televizija
Upoznavanje televizije kao medij, vrste emisija i njihovu svrhu kroz uvodni razgovor, izradu umne mape, grupnu analizu sadržaja, rješavanje sukoba uloga te vrednovanje igrom „Semafor“ i samoevaluacijom.
45 min
H/B/S Maternji jezik
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj Prepoznati televiziju kao medij, razlikovati osnovne vrste televizijskih emisija i njihovu svrhu, te razvijati kritički stav prema medijskim sadržajima, kulturu dijaloga, empatiju i mirno rješavanje nesuglasica pri izboru programa.
Ishodi Učenik/učenica:
razlikuje televiziju od televizora te imenuje i razvrstava osnovne vrste TV emisija (crtani film, dječja emisija, vijesti, dokumentarni film, sportska emisija, serija)
opisuje svrhu različitih emisija (zabava, učenje, informisanje) i izražava vlastito mišljenje o gledanom sadržaju
predlaže mirna rješenja za nesuglasice pri izboru TV programa i uvažava različite interese i ukuse vršnjaka
aktivno učestvuje u grupnom radu, daje vršnjačku povratnu informaciju i procjenjuje vlastiti nivo usvojenog znanja
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 - Uvodna aktivnost
Učitelj pokazuje fotografiju televizora i postavlja učenicima pitanja: „Što je ovo? Gledate li televiziju? Koju emisiju ili crtani film najviše volite? Gledaju li svi u razredu iste emisije?“. Nakon svakog pitanja, učitelj proziva učenika koji će odgovoriti na pitanje. Na kraju razgovora učenici trebaju doći do zaključka da svatko ima pravo voljeti različite emisije i da je važno poštivati tuđi izbor.
Aktivnost 2 Učitelj najavljuje učenicima da će učiti o televiziji.
1.aktivnost – „Upoznajmo televizijske emisije“: Učitelj definira pojam televizije, uz pomoć projektor-platna i objašnjava učenicima razliku između televizije i televizora. Zatim slikovno pokazuje učenicima različite televizijske sadržaje, koje učenici trebaju razvrstati na: crtani film, dječji film, dječja emisija, dokumentarni film/ emisija, filmovi za odrasle, serije, vijesti i sportske emisije, pri čemu nastaje umna mapa sa slikama i nazivima različitih TV emisija. Nakon toga, slijedi kratki razgovor, vođen slijedećim pitanjima, koja učitelj postavlja učenicima: „Što možemo naučiti (iz svake pojedine emisije)? Koje su prednosti televizije, što nam ona dobro donosi?, Koji su nedostatci vezani za gledanje televizije?, Koja vas emisija najviše zabavlja? Iz koje emisije možemo najviše naučiti?“. Nakon svakog pitanja, učiteljica proziva po jednog ili više učenika da odgovori na pitanje.
2.aktivnost – Rad u grupama: Učenici će se grupirati na temelju kartica sa nazivima različitih TV emisija. Učenici koji izvuku karticu sa istim nazivom/vrstom emisije, bit će u istoj grupi. Svaka grupa odgovorit će na pitanja vezana za vrstu emisije koju su izvukli (Kako se zove emisija?, Tko je najčešće gleda?, Što iz nje možemo naučiti?, Kako se osjećate dok je gledate?). Nakon što završe s radom, grupe će prezentirati ostalim učenicima svoj rad. Radove stavljamo na ploču pomoću magnetića. Nakon svakog izvješća, učenici prozivaju po dva prijatelja da daju osvrt i povratnu informaciju na njihov rad.
3.aktivnost – „Riješi problem“/ „Što bih ja učinio/la?“: Učitelj čita situacije : a) Marko želi gledati sport, a Ana crtani film. Kako mogu riješiti problem?, b) Prijateljica se smije emisiji koju ti voliš. Kako ćeš reagirati?. Nakon svake pročitane situacije, učitelj će prozvati nekoliko učenika da ponude rješenje. Potrebno je naglasiti da se sukobi rješavaju mirno - razgovorom, dogovorom, izmjenjivanjem, poštivanjem i uvažavanjem tuđih interesa.
Aktivnost 3 "Semafor", samovrednovanje
a) Igra „Semafor“ – Učitelj čita tvrdnje, a učenici podižu kartice sa bojama nakon pročitane tvrdnje (crvena kartica – ne slažem se, žuta kartica – nisam siguran/na, zelena kartica – slažem se). Tvrdnje: Na televiziji možemo nešto naučiti., Svi moramo gledati iste emisije., Poštujem kada prijatelj voli drugačiji program., Televiziju trebamo gledati umjereno., O sadržaju koji gledamo možemo razgovarati bez svađe.
b) Samovrednovanje : Učenici staju ispred emotikona koji predstavlja njihovu trenutačnu razinu znanja: Danas sam naučio/la nešto novo./ Treba mi još vježbe./ Nisam još siguran/ sigurna..
Potrebni resursi
Televizor, računalo, projektor, platno
fotografije s prikazom različitih vrsta emisija i njihovi nazivi
kartice za grupiranje
emotikoni za samovrednovanje
kartice u crvenoj, zelenoj i žutoj boji za provjeravanje naučenog
/
Za domaću zadaću učenici trebaju pogledati jednu televizijsku emisiju (vijesti, dnevnik, dokumentarnu emisiju) te ispisati naziv i što su iz nje naučili / novoga saznali. Na satu ponavljanja oponašat će TV voditelje i predstaviti razredu svoju TV emisiju.
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.